OSječki urbani vrt

U realizaciju projekta 'OSječki urbani vrt' uključuje se sve više ljudi, poduzeća, sponzora. Nakon tek pola godine ovaj gradski projekt oživio je bolje i brže nego bilo koja infrastrukturna ili građevinska perfomanca u gradu ali i županiji. Suradnja između gradske uprave , građana i građanki, jedne udruge i medija pokazala je da se zajednički može uraditi odličan društveno važan posao.

Dakle, želi li promicati ideja zajednice i održivosti, grad treba imati i urbane javne vrtove. „Community gardens“ i „urban gardens“ nisu naši izvorni projekti.  Oni su nas zahvatili istovremeno kada i globalizacijska kriza,  prenešeni iz Francuske, Engleske, Njemačke, SAD, čak Australije.

U vrijeme recesije uzgoj hrane postaje sve povoljnija alternativa kupovini u supermarketima i otvorenim veletržnicama. Građani i građanke djelomično su izgubili povjerenje  u ponudu voća i povrća na zelenim gradskim tržnicama, jer su mnogi  prekupci prehrambenih proizvoda pronašli svoju zaradu upravo na otvorenim zelenim tržnicama gdje uvoznu hranu preprodaju pod „domaće“ proizvode ali po znatno višim cijenama.

Bez obzira što je grad Osijek administrativno središte Slavonije i Baranje, nekadašnje regionalne žitnice, te je okružen oranicama i njivama dvaju prehrambenih korporacija-Belja i Žita,  pokazalo se da ustvari postoji nedostatak manjih zemljišta za obrađivanje i sađenje biljaka. U nekim prigradskim naseljima su nakon Domovinskog rata niknule tako zvane „divlje bašće“, najviše zbog potrebe  uzgoja vlastite hrane. Kasnije su ti „gerilski“ vrtovi pretvoreni u površine za komercijalni uzgoj, a vlasnici su nepropisno i nekontrolirano koristili kemijska sredstva za brzi uzgoj povrća, kako bi što veće količine uzgojili i prodavali na gradskim zelenim tržnicama, reklamirajući prozivode kao „domaće i zdrave“.      

Početkom ove godine Grad Osijek je otvorio  projekt „ OSječki urbani vrt“ na lokaciji „Rastanci“. Projekt  omogućava građanima i građankama obrađivanje neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada, u površinama primjerenim za neprofitnu upotrebu, a u svrhu proizvodnje hrane, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća za vlastite potrebe. Za sezonu 2014. Grad Osijek je predvidio urediti i opremiti dvije lokacije urbanih vrtova – iza sportske dvorane Gradski vrt, površine 1 ha s oko 150 parcela i u naselju  Jug II oko 2,5 ha s oko 250 parcela.

Urbani vrtovi se sastoje od vrtnih parcela veličine do 50 m2 i zajedničkih dijelova sa pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata, komposteri,  klupe i kante za odlaganje otpada). Ugovori između Grada i korisnika i korisnica uspostavljaju se na razdoblje od dvije godine, uz mogućnost produljenja na temelju novog ugovora. Lokacije gradskih vrtova su podložne promjeni, ovisno o privođenju gradskog zemljišta planiranoj namjeni i o iskazanom interesu građana. Svi zainteresirani građani i građanke na jednostavan način mogu postati korisnicima parcela u urbanom vrtu,  podnoseći zahtjeve za davanje na korištenje vrtne parcele ima osoba s prebivalištem na području Osijeka. Osim toga, svi korisnici i zainteresirani za ovakav način uzgoja i druženja imaju priliku doći i na predavanja koja organizira udruga Press centar za okoliš, a koja je nositeljica projekta „Edukacija za osmišljavanje urbanih vrtova u centru grada“.

Urbani vrtovi postepeno će prelaziti u društvene vrtove : sada funkcioniraju kao ustupljene parcele za obrađivanje, dok koncept „community“ - društvenog vrta podrazumijeva formiranja vijeća vrta koje bi vrtom i zajednički upravljalo.

 Prelazak u fazu društvenog vrta pokazao se potrebnim, jer udruge –korisnice parcela planiraju različite edukacije djecu iz lokalnih vrtića, osnovnih škola, osobe sa poteškoćama u kretanju i sa posebnim potrebama, korisnike domova umirovljenika i ostale građane koje će se također željeti potaknuti da i sami uzmu svoj komadić  zemlje.

U realizaciji projekta OSječki urbani vrt razvija se ideja održivosti, u jesen kada plodovi dozore planira se organizirati festival jesenjih plodova na prostoru urbanog vrta. Osim što će korisnici i korisnice vrtova imati priliku pokazati plodove svojih vrtova, odabirat će se najvrtlarica i najvrtlar, te ponuditi originalni recepti za tradicionalna jela od povrća uzgojenog u urbanom vrtu. Također će se održati i radionica pripreme vrta za zimu kao i razmjena sjemena za jesenju i proljetnu obnovu gredica.

Ideja održivosti je bitna, a u nju je uklopljeno više elemenata – od ekonomske isplativosti proizvodnje koja zadovoljava značajan dio potrebe za svježom hranom stanovništva, do ekološkog sadržanog ne samo u organskoj proizvodnji a, time, i smanjenja ukupne uporabe pesticida i mineralnih gnojiva, nego i u lokaliziranoj proizvodnji kojom se, unatoč povećanoj potražnji, smanjuje i potrošnja fosilnih goriva jer je proizvodnja hrane, u značajnoj mjeri, lokalizirana.