Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

nedjelja, 19. prosinca 2010.

Antropocentrične turbulencije

Prva AT

Jedan je od temeljnih strateških dokumenata za djelovanje u zaštiti okoliša u predstojećih pet do deset godina je Šesti Akcijski program zaštite okoliša u EU, ''Okoliš 2010: naša budućnost, naš izbor''. Akcijski program ima četiri prioritetna područja: klimatske promjene, očuvanje prirodnih sustava i biološke raznolikosti, utjecaj okoliša na ljudsko zdravlje te održivost prirodnih resursa i upravljanje otpadom. Koliko je Hrvatska realizirala od ovog europskog plana u ovoj godini, u odnosu na druge države, članice EU? Odgovore nam duguju svi pozicijski i opozicijski političari/ke, državni tanici/ce, saborski zastupnici/ce, ministri/ce, a neizbježno se o tome pitanju moraju izjasniti gospodarstvenici i trgovci, poduzetnici i uzetnici, razvojnici i razBojnici kojima je u ovoj godini na izmaku posvećeno najviše vremena, truda i riječi.

Svakako jedna odgvor ima ministar gospodarstva Đuro Popijač ,nakon što je blokirao proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, te ukidanje statusa ekološke mreže (buduće Natura 2000- obaveza za ulazak u EU), blokirao je i proglašenje i biosfernog rezervata (BR), pod UNESCO-om u koja su upisana i Plitvička jezera i Grad Dubrovnik. Rezervat biosfere zapravo je više turistički brand nego stvaran oblik zaštite. Zašto ministar gospodarstva sprečava promociju ovakve iznimne civilizacijske tekovine? Vjerojatno zato što se zalaže za gradnju hidroelektrana (HE) na Dravi.

Jako je slaba i neinventivna bila pobuna civilne i znanstvene scene protiv Đurine blokade. Jesu li te grupacije već umorne od donkihotovske borbe protiv moćnika? Možda odgovori leže u podacima o ostvarenim državnim i vandržavnim financijskim potporama za provedbe projekata iz područja zaštite okoliša i očuvanja prirode, sudjelovanja javnosti i razvoja „održivog razvoja“? Bilo ih je dosta, s dobrom novčanom podlogom i zvučnim nazivima - dovoljno je pregledavati web stranice Nacionalne zaklade, http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, http://safu.hr/hr , Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, www.fzoeu.hr , regionalne i lokalne samouprave, te portale najčuvenjijh „hrvatskih“ banaka. Pa zašto je onda ove godine rad bio tako traljav?

Druga AT

Prema prirodnim pojavama u 2010. godini odnosili smo se toliko antropocentrično da je vrlo malo nedostajalo da najjače europske zračne korporacije ne podignu tužbe protiv vulkana na južnom Islandu, u blizini glečera Eyjafjallajökull, koji se usudio bez konzultacija sa svjetskim transportnim moćnicima, danima eruptirati, bacati dim i pepeo i uništavati aviokompanijama dnevnu zaradu od 150 milijuna.
„Činjenica da ljudski rod postaje geološki činitelj na Zemlji naznačuje da je počela nova geološka era koju su neki znanstvenici krstili kao “antropocen”. Nedavni razarajući potresi u unutrašnjosti Kine dali su novu aktualnost pojmu antropocen: postoje čvrsti razlozi za pretpostavku da je glavni razlog za, najblaže rečeno, neočekivanu snagu potresa bila gradnja gigantske brane Tri Gorgone u neposrednoj blizini, što je za posljedicu imalo nova, velika umjetna jezera; čini se da je dodatni pritisak na površinu utjecao na balans podzemnih stijena i tako pridonio potresu. Dakle, i nešto tako elementarno kao potres stoga bi trebalo biti uključeno u okvir fenomena na koje utječe ljudska djelatnost,“ komentirao je učestale prirodne „katastrofe“ trenutno najjači filozof suvremenog doba-Slavoj Žižek. Nakon tog javnog komentara, Žižeka su „popljuvali“ razvojnici, gospodarstvenici,korporacionisti i njihovi srodnici.

Treća AT

Kada je gazda MAL-a, mađarske tvornice za preradu aluminija u mjestu Ajki (160 km zapadno od Budimpešte) izazvao „nepoznati razlog“ zbog kojega je pukao spremnik opasnog otpada iz kojega se izlilo 1,1 milijuna prostornih metara natrijeve lužine sa solima teških metala i poplavilo sedam okolnih sela, uz 10 poginulih i 150 ozlijeđenih osoba, zbrajala se samo materijalna šteta, te se nabrzaka situacija nastojala zataškati. Nitko nije govorio o ekocidu i trajnom uneređenju okoliša od strane jedne neodgovorne upravljačke skupine.

Jedini su se pobunili mađarski Zeleni, politička stranka koja djelomično sudjeluje u vlasti, te su zatražili hitnu istragu, sumnjajući u nepravilnosti rada tvornice. Povjerenstvo EU, koje je bilo osnovano nakon izlijevanja crvenoga mulja, potvrdilo je nagađanja mađarske zelene stranke da vlasnici nisu imali potrebne dozvole od još 1995. godine, te sukladno tome nisu smjeli skladištiti "crveni mulj". Isto su tako upozorili na propuste vlasti koje nisu provodile zakonski propisane procedure, dopustivši rad tvornice aluminija. Povjerenstvo je postavilo pitanje o mogućnostima zbog kojih je tvrtka 2006. godine ponovno dobila dozvolu za odlaganje opasnog otpada, kojemu je pH vrijednost 13-13,5. EU povjerenstvo direktno je okrivilo mađarske vlasti budući da nisu postupili po Europskom katalogu otpada (European Waste Catalog), a trošili su novce europskih fondova upravo za usklađivanje i modernizaciju.
Ista tvornica ubrzo je nastavila raditi, kao da se ništa nije dogodilo. Mađarski premijer Orban naredio je da stanovništvo pogođeno ovom katastrofom mora dobiti odštetu, sva radna mjesta u tvornici aluminija trebaju biti očuvana, a „svi potencijalni čimbenici, bilo ljudski ili neki drugi, koji su odgovorni za izlijevanje mulja“, moraju biti pronađeni.

Podaci o uništenom okolišu ili barem stupnju zagađenja još nisu podastrijeti javnosti, slučaj su napustili čak i mediji. opasno otapd i dalje se sakuplja na istom mjestu. Na ironičan i tragikomičan način mađarska vlada je odlučila namaknuti novce da nadoknadi štetu žrtvama katastrofe : na dražbi, početkom prosinca, prodala je „relikvije“ iz komunističke prošlosti te će s prikupljenih 13 milijuna forinti (47.000 eura) pomoći žrtvama ekološke katastrofe izazvane izlijevanjem crvenog toksičnog mulja iz tvornice aluminija. Među relikvijama prednjačile su umjetnička djela s motivom Lenjina.

Četvrta AT

Problem prekobrojnih i nikad saniranih kamenoloma u Hrvatskoj više nije u fokusu javnosti, vlade RH, medija, inspekcija. Jedan od najpoznatijih kamenokradica iz kamenoloma Veličanka, Vlado Zec , nekadašnji gazda Kamen Ingrada, još malo pa će izaći iz zatvora, u kojeg nije otišao zbog presude o ilegalnom kamenolomstvu, nego zbog „neplaćenih davanja državi“. Taj dug državi u obliku plaćanja koncesija i poreza, nije ni dan danas podmiren, a 2006.godine iznosio je, po nekim izvorima, 600 milijuna kuna. No, spornom i ilegalnom kamenolomu Veličanka, u parku prirode Papuk, ministarstvo kulture, u čijoj je nadležnosti zaštita prirode, dalo je uvjete za rad i tako ga legaliziralo. Sanader, tadašnji premijer, na sjednici vlade RH, „poklopio“ je riječima „dobro, dosta Marina“ ministricu zaštite okoliša Marinu Matulović, koja nije bila za legalizaciju tog kamenolam u parku prirode Papuk.

Tako je dogovreno da Zec ode u zatvor, dug državi neće platiti nitko, a kamenolom je dodijeljen osječkoj tvrtki „Osijek Koteks“, koja sad kopa i rudari do mile volje.

Uz Osijek Koteks, koji i dalje devastira najvišu slavonsku planinu i park prirode, ove se godine pojavio izvjesni novi „igrač“-izvjesni Galić, nekadašnji vlasnik Presofleksa.Prodavši svoju trgovačku mrežu, odlučio je uložiti novce u izgradnju golf igrališta u Velikoj, podno kamenoloma, u parku prirode Papuk. Vrlo je bitno da se golf igralište hoće graditi na velikom djelu koji je pod zaštitom Europske direktive o pticama i Ekološke mreže.

A da bi se sve to izvelo na najlegalniji mogući način, lokalna samouprava „usklađuje“ svoj prostorni plan. Ono što definitivno ne valja, a što omogućuje korupciju, malverzacije i srodne tipove društvenog karcinoma, jest „decentralizirano“ oblikovanje i primjena prostornih planova, na koje jedini utjecaj ima lokalna vlast. Kada ekološke i druge udruge prosvjeduju protiv neke odluke o gradnji tvornice, rušenju parka ili preko noći izmjenjenom prostornom planu svoje općine, tada prosvjede organiziraju pred ministarstvom okoliša u Zagrebu, umjesto da umlaćuju svoje načelnike općina, koji prstom po prašini crtaju nova gradilišta, prodajući poljoprivredno zemljište pod građevinsko. Da, ima krivice u ministarstvu zaštite okoliša, jer apriori, bez mogućnosti intervencije, prihvaća poštom poslan prostorni plan, GUP i slične dokumente donešene na lokalnoj razini, ali većinom bez sudjelovanja javnosti.

Peta AT

Raspala se jedina „stvarna“ zelena stranka u Hrvatskoj-Zelena lista. Podijelila se u dva nepomirljiva tabora, frakcije , struje... Besmisleno je ulaziti u analiziranje „zašto smo se rastali“ i „tko nas rastavi“, jer odgvor na to ne znaju niti „zeleni“. No, ono što je poražavajuće za nas sve skupa jest da se opet pokazalo da Hrvati/ce nisu u stanju oragnizirati, održavati i voditi jedinstvenu zelenu političku opciju. Tako, godinu dana prije parlamentarnih izbora, dok se vodeća HDZ čisti „iznutra“, sve nas skupa varajući da vlastitu inkviziciju radi u ime društvene dobrobiti i koristi, u Hrvatskoj se nije stvorila politička alternativa kojoj bi svi mi mogli vjerovati.

Sasvim je jasno da nam hitno treba alternativna politička opcija, oslobođena svih floskula, predrasuda, farizejština i provincijalizma. Djelovanje nove političke opcije mora biti proaktivno, bazirano na principima socijalne ekologije i etičkih društvenih vrijednosti, s programima obrazovanja za održivi razvoj, s konkretnim prijedlozima za postizanje socijalne pravednosti. U odnosu na druge faktore u društvu, posebno gospodarskom, politička alternativa trebala bi biti otvorena, sa sposobnošću nametanja ekoloških i socijalnih standarda. Da bi bila alternativna i prihvaćena od široke javnosti mora imati program koji više nije utemeljen na „zelenim vrednotama“, jer je gospodarsko-poslovni sektor u partnerstvu sa državnom administracijom preuzeo na sebe zaštitu okoliša i provodi priču o održivom razvoju, nažalost, bez uvažavanja mišljenja i suradnje sa ekološki pismenim partnerima.

Od svih 8 postojećih zelenih političkih stranaka koje su kod nas registrirane, računajući i Zelenu listu, niti jedna nije do sada pokazala ozbiljnost i odgovornost. Politički programi naših „zelenih“ imaju samo deklarativnu notu, podudaraju se sa programima ekoloških udruga, čak i sa nekim dijelovima projekata udruga pisanih prije desetak godina, a djelovanje se gotovo i ne razlijuje od djelovanja civilne scene. Niti jedna od „zelenih“ stranaka u Hrvatskoj nije uspjela organizirati čvrstu intelektualnu bazu unutar svog članstva, koja bi bila ideološki vodič svima ostalima za političko djelovanje, a nametnula se ostalim političkim opcijama kao snažan i autoritativan partner, a ne žučljivi i nervozni protivnik. Zato su naše zelene stranke neprepoznate u javnosti i neprihvaćene kao relevantne na političkoj sceni.

Tako problemi koji su vezani sa očuvanje prirodnih resursa, zaštitu okoliša i socijalnu pravdu na svim razinama i srodna područja života, ostaju na marginama. Svakako da tom stanju uvelike doprinose mediji, čiji vlasnici žele brz profit, te podupiru diletantizam, neodgovornost i senzacionalizam , sve češće upravljajući javnim mijenjem, naročito u predizborno vrijeme.

Šesta AT

U ponoć 01.siječnja 2011.godine Mađarska će preuzeti predsjedavanje EU. Po izjavi
mađarskog premijera Viktora Orbana "energetska sigurnost, pristup Hrvatske Europskoj uniji i integracija Roma među važnim su zadacima mađarskog predsjedništva EU-om", izjavio je Orban u listopadu ove godine, nakon susreta s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom u Pečuhu. Mađarska je bila najzapadnija država nekadašnjeg Varšavskog pakta, a padom Berlinskog zida uplovila je u europske i svjetske integracije postavši članicom NATO saveza (1999. godine), te ulaskom u Europsku Uniju 1. svibnja 2004. godine.

Mađarska je već unaprijed objavila okvirni program djelovanja i glavne ciljeve mađarskog predsjedanja Vijećem Europske Unije: održivost, sigurnost i zaštita, jedinstveno tržište.
Što se tiče održivosti, Predsjedništvo će posebnu pozornost dati pitanjima energetske strategije 2020.: postizanje energetski učinkovite Europe, izgradnja pan-europskog integriranog energetskog tržišta, osnaživanje potrošača i postizanje najviše razine sigurnosti i zaštite, proširenje vodstva Europe u energetskim tehnologijama i inovacijama, te jačanje vanjske dimenzije energetskog tržišta EU.

Obzirom da je mađarski MOL vodeći energetski magnat u Panonskoj nizini, ujedno vlasnik INa-e (ili nije?), svakako im je jako stalo da učvrste svoj položaj i izvan Panonske ravni. Ove godine je na razini EU bilo mnogo diskusija o nuklearnoj energiji, o zatvaranju starih, ali i izgradnji novih nuklearki. U krugu udaljenosti do 1.000 km od Hrvatske, odnosno od njenih najvećih gradova-Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke- u pogonu se nalazi 40 nuklearki, sa ukupno 89 reaktora. Naša je vlada ove godine usvojila dosta neozbiljnu energetsku strategiju, iz koje je vidljivo da je energetsko-građevinski lobi uspio ugurati i izgradnju jedne nuklearke, već poznatih loklacija-na Dunavu ili Savi. Možda ćemo je graditi sa Srbijom, možda sami, ali svakako će nam jedna izniknuti do 2020.godine, kako bi se uklopili u energetski učinkovitu Europu, za koju se zalaže Mađarska.

Istovremeno sa mađarskim predsjedanjem EU, kreće i Dunavska strategija. Ona se temelji na četiri područja: povezivanje dunavske regije, zaštita Dunava, jačanje prosperiteta makroregije i opće jačanje Dunavske regije. Dakle, povezivanje regije u prometnom smislu, a ne samo riječnim putem te povezivanje euroregija. Kod zaštite misli se prije svega na zaštitu voda, bioraznolikosti i zaštitu prirode općenito.
Sve do sada opisano u ovim antropocentričnim turbulencijama je kontradiktorno sa kreatorima Dunavske strategije. Vjerojatno je već sada EU ustvrdila da „još nema osiguranih novaca“ za njenu provedbu.