Zaustaviti bacanje hrane

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda

Prema izvještaju FAO (Food and Agriculture Organization ) oko 90 milijuna tona hrane gubi se godišnje u Europi. Otpad od poljoprivrednih proizvoda i ribe nisu uvršteni u tu brojku. Oko trećina hrane za ljudsku konzumaciju izgubi se  na globalnoj razini - oko 1,3 milijarde tona na godinu. Otpad od hrane  je veći u razvijenim državama, preko 40 posto, a najčešći izvor je u maloprodaji. Međutim u zemljama u razvoju također se u otpadu gubi oko 40 posto hrane , ali radi loših načina žetve i ubiranja plodova. 

Ni Hrvatska nije pošteđena bacanja hrane u smeće. Po neslužbenim podacima jednog većeg proizvođača kruha, godišnje se u Hrvatskoj proizvede  200 tisuća tona kruha, od čega se 15 posto ne proda. Tih 30 tona kruha se na dnevnoj bazi vraća proizvođačima. U tom slučaju kruh završava kao kao stočna hrana. Ali, po podacima koje imaju veletržnice i neki supermarketi, propada oko dvije tisuće vagona voća i povrća.

Hrana se gubi, odnosno baca u otpad tijekom cijelog prehrambenog lanca - od poljoprivrednika do potrošača, u prehrambenoj industriji, od strane trgovaca, ugostitelja.

Glavni uzroci stvaranja otpada od prehrambenih proizvoda su povezani sa neplanskom i prekomjernom  proizvodnjom, isto takovom potrošnjom, nestručnim pakiranjem, nedostatkom odgovornosti prilikom skladištenja. Europska komisija je pokrenula kampanju „Stop food waste“, kojom se namjerava smanjiti  količina hrane bačena u smeće, te je štampala promidžbeni materijal kojim se upozoravaju svi-od proizvođača do potrošača- na promjenu ponašanja i bolje gospodarenje hranom, a potrošačkom društvu daju upute kako da planiraju kupovinu potrebne hrane i tako zaustave stvaranje nepotrebnih zaliha koja na kraju, završavaju u smeću.