Rat osječko-baranjskih šumara i udruge „zelenih“

Nakon nekoliko mjeseci verbalnog ratovanja „Zelenog Osijeka“ i Hrvatskih šuma-uprave Osijek, pokazalo se da se bitka ustvari, vodi oko posjedovanja odnosno korištenja jedne obične stare kućerine,   koja se zove Eko centar ili po projektu „Centar za praćenje biološke raznolikosti i zaštitu prirode“. Ta kuća čak nije u fazi cjelogodišnjeg korištenja, jer nema mogućnost grijanja u prostorijama, bez obzira na silne novce uložene u njenu obnovu.Hrvatske šume, Uprava šuma - podružnica Osijek i Udruga za zaštitu prirode i okoliša „Zeleni Osijek“  krajem 2011. godine otvorili su „frontu“ sukobom zbog korištenja  i  raspolaganja dijelom nekretnina u vlasništvu države, na bivšoj pustari Zlatna greda, smještenoj  duboko u baranjskoj „nedođiji“, tik uz granicu sa  Parkom prirode Kopački rit. Sukob je planuo nakon osam godina suživota u istom pustaraškom dvorištu Zlatna greda, čiju su upravnu zgradu sa dvorištem i prilazom Hrvatske šume još 2003.godine  iznajmile za 250 eura mjesečno udruzi Zeleni Osijek, potpisavši sporazum o korištenju. U sukob se uplelo i ministarstvo kulture, jer je posredstvom Konzervatorskog  odjela u Osijeku  donijelo rješenje o proglašenju derutnih i neodržavanih objekata nekadašnje pustare Zlatna greda  „kulturnim dobrom“. Povrh svega lebde novci:  oko 400.000 eura iz domaćih i EU fondova,kojima raspolažu "zeleni", te 2,5 milijuna kuna koje žele uložiti šumari u gradnju hladnjače za meso divljači.

Povrh svega lebde novci:  oko 400.000 eura iz domaćih i EU fondova, milijun kuna iz fonda Nacionalne zaklada za razvoj civilnog društva, te drugim manjih sponzora i donatora, koje je za projekte obnove i čiščenja  bivše uprave zgrade Beljske pustare dobila ekološka udruga Zeleni Osijek, da bi od te zgrade napravila eko centar Zlatna greda. Tu su i nove  mogućnosti IPA programa iz koje ista eko-udruga želi „povući“  novac za novi projekt razvoja eko turizma i opremanja Eko centra.

Istovremeno Hrvatske šume također žele uložiti dva i pol milijuna kuna vlastitih novaca u svoje dvorište, gradeći hladnjaču i pogon za konfekcioniranje ubijenje divljači , kao dio unapređenja lovnog turizma,  koji je inače prioritet kontinentalnog turizma u Osječko-baranjskoj županiji. Naime, strastveni lovci su mnogi čelnici Osječko-baranjske županije, dožupan Kraljičak, pa i bivši dogradonačelnik, sada novi ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak.
Eko udruga Zeleni Osijek nakon osam godina suživota sa šumarima,  postupila je „izdajnički“,kažu šumari iz Uprave šuma Osijek, jer im je iza leđa odaslala desetke pisama protiv njihovog projekta izgradnje hladnjače, i to na adrese svih ministarstava, institucija, u Hrvatskoj i izvan nje. Da im uzvrate udarac, Hrvatske šume su u jesen 2011.godine zabranile rad profitne eko turističke agencije „Zlatna greda „ koju su kao tvrtku osnovali „zeleni“, a koja je koristila sve kapacitete koje su koristili i šumari u provedbi svog lovnog turizma: šumske putove, čeke, promatračnice. Šumari su najavili i otkaz najma zgrade koju koriste kao Eko centar, a koja je u ukupnoj imovini pustare, odnosno Hravtskih šuma –uprave šuma Osijek.

Ovaj rat šumara i „zelenih“ nije stao samo na pismima. U listopadu 2011. godine  vođstvo udruge Zeleni Osijek i direktor Turističke agencije Zlatna greda doveli su na Zlatnu gredu nikog drugog do predsjednika države , Ivu Josipovića.  Prošetali su ga su dvorištem ispred nosa šumarima.

Naime, uski krug „biranog društva“ i vođstvo  Zelenog Osijeka, zajedno sa gradonačelnikom Krešimirom Bubalom,  uporijebio je ze svoj osobni interes i „vezu“ za rješavanje problema oko budućnosti korištenja Zlatne grede čak dolazak predsjednika države Ive Josipovića na otvaranje Jesenskog sajma, u Osijeku, 6. listopada 2011. godine za. Iskoristivši predsjednikove dobre namjere i očitu  neinformiranosti oko suštine problema, „zeleni“ su ga dovezli  „na ručak“ u eko centar Zlatnu gredu.

Poradi čega su iskoristili predsjednika Josipovića, vođstvo udruge Zeleni Osijek i turističke agencije Zlatna greda , objasnili su u priopćenju za medije, u kojem naglašavaju da je „predsjednik Republike iskazao je potporu projektima Udruge Zeleni Osijek, te su tom prigodom dogovorene buduće aktivnosti.“ Dakako, zajednička fotografija s predsjednikom države u ispred kuće eko centra najbolji je prilog projektnoj aplikaciji !

Šumari su upravo u to vrijeme imali radove održavanja svoje mehanizacije i pripreme za  lovnu sezonu. Osim e-maila poslanog šumarima sa adrese Zelenog Osijeka,nitko ih službeno nije obavijestio da dolazi visoki državni gost. Da nije policija prethodno dolasku visokog gosta provjeravala stanje lokalne prometnice, te ih upozorila da uklone svoje traktore s puta, šumari bi se zatekli u groznoj situaciji. „Noi ovako je bilo vrlo neugodno: predsjednik države prolazi pored nas , a mi kao da smo šugavi...“ , kaže direktor osječkih šumara Dragutin  Vračević.

Početak cirkusa

Ova trenutna sitaucija sukoba „zelenih“ i šumara ima korjene unazad desetak godina.Činjenica je da je nekoliko šumara , građevinskih inženjera i biologa, uz potporu tadašnjih osječkih uglednih građanki i građana, još u proljeće 1995.godine osnovalo  ekološko društvo Zeleni Osijek. Namjera im je bila volonterskim akcijama podizati ekološku svijest stanovnišva u ratom devastiranoj Baranji i postepeno ozelenjavati i poticati hortikulturnu obnovu ratom uništenih osječkih gradskih parkova i perivoja.

Nakon 2002.godine, došlo je do raspada osnivača te su ekološko društvo preuzele mlađe snage, manje ekoloških a više materijalističkih nazora. Uz konzultantsku potporu  domaćih prvijenaca u projekt menadžerstvu,  među kojima se našlo i sociologa i zagrebačkih  „zelenih“ teoretičara, mlado vodstvo Zelenog Osijeka začas se upartnerilo u nizozemskoj inicijativi  „Zelenog plana“ i počelo projekt  „Održivog turizma i obrazovanja za okoliš u Parku prirode Kopački rit“,skraćeno OTOK. Prvu financijsku pomoć  dale su britanska, nizozemska i američka ambasada, pa je projekt “Eko centar Zlatna greda” izrođen kao rezultat trogodišnjeg projekta OTOK (2001.- 2003.)

Realizacija ovog projekta zahtjevala je posjedovanje  nekog objekta,  lugarnice ili pustare unutar u blizini Parka prirode Kopački rit. Iako u Tikveškom , dan danas još kulturno nezaštićenom kompleksu unutar Parka prirode Kopački rit, postoji dosta praznih objekata, „zeleni“ se nisu oslonili na mogućnost korištenja te infrastrukture, nego su od  osječkih  šumara tražili objekt u najam.  Uprava šuma Osijek  nije bila spremni dati svoje objekte na korištenje ali na intervenciju tadašnjeg direktora Hrvatskih šuma, Željka Ledinskog, osječki šumari su 2003.godine iznajmili udruzi Zeleni Osijek zgradu bivše upravne jedinice pustare Zlatna greda, potpisavši sporazum o najmu kuće na 15 godina. U ugovoru su se „zeleni“ obavezali da će derutnu i zapuštenu kuću sa dvorištem obraslim u drač, očisti i dovesti u uoptrebno stanje, te je upotrebljavati u sklopu svojih eko akcija i projekata.

Pustara Zlatna greda smještena je u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, graniči sa Kopačkim ritom. Izgrađena krajem 19. stoljeća kao dio Beljskog vlastelinstva. U Kraljevini Jugoslaviji bila je dio Državnog dobra «Belje», zatim sastavni dio Lovno šumskog gospodarstva Jelen, a na kraju područje kojim upravljaju Hrvatske šume. U nekadašnjem radničko-najamničkom naselju Zlatna greda, sada živi tek nekoliko ljudi. Zgrade su napuštene i zapuštene, naročito one koje su izgrađene 70.-tih godina kao radničko naselje.

Udruga Zeleni Osijek osnovala je 2006.godine Zlatnu Gredu d.o.o. , eko turističku agenciju, sa svrhom razvoja „socijalnog poduzetništva“, dodatnog financiranja udruge i zapošljavanja još ljudi. Tako je  turistička agencija Zlatna greda kao profitni dio eko udruge Zeleni Osijek, započela korištenjem  kuće , odnosno eko centra Zlatna greda u komercijalne svrhe „škole u prirodi“ ili „team bulding“ aktivnosti, naplaćujući usluge po cjenicima, od 30 kuna po školarcima, do „cijena po dogovoru“.

Hrvatske šume, uprava šuma Osijek i Ekoturistička agencija Zlatna greda d.o.o. potpisale su u 2008. godini još jedan sporazum kojim im šumari dopuštaju da uz stroge uvjete mogu provoditi i eko-turističke aktivnosti „zelenih“. Obzirom da eko centar Zlatna greda, kao i istoimena turistička agencija djeluju u lovištu, pri dovođenju svojih gostiju i provedbi „škole u prirodi“ „zeleni“ moraju poštivati pravila kretanja, kalendar lova i lovostaja i slično.

„Uz našu podršku „zeleni“ su  dobili preko 400.000 eura iz EU fondova, milijun kuna iz domaće nacionalne zaklade, godišnje prikažu zaradu od  200.000 kuna od turističke agencije. Nikad im nismo ograničavali posao, čak smo surađivali dopustivši im da koriste i naše prirodne resurse unutar lovišta, kako bi „zeleni“ postali samodrživi i zarađivali novce od turizma. Sad su se dosjetili da im zbog naših lovnih aktivnosti, ne odgovaramo kao susjedi i stopiraju nam projekte za unapređenje našeg lovno-šumarskog poslovanja!“ogorčen je direktor uprave šuma Osijek, Dragutin Vračević.

„Zeleni“ ne žele pogon hladnjače za meso u susjedstvu

Hrvatske šume Uprava šuma Osijek su u rujnu 2011.godine najavile svoj projekt izgradnje hladnjače i  laboratorija za meso divljači, u gospodarskom dvorištu pustare, na suprotnoj strani ceste prema eko centru, na lokaciji devastirane nekadašnje  štale za uzgoj jelenske divljači.  U projekt rušenja postojećeg objekta i izgradnju novog sa istim vansjkim urbano-arhitektonskim izgledom   planirali su uložiti 2,5 milijuna vlastitih sredstava, a od gotove hladnjače godišnje zaraditi 3,5 milijuna, te tako osigurati higijensko sanitarne uvjete i konkurentnost na EU tržištu.

Saznavši što spremaju šumari, udruga Zeleni Osijek pokrenula je kampanju protiv njihovog plana izgradnje hladnjače, odaslavši desetke pisama na adrese svih ministarstava i državnih institucija, u kojima objašnjavaju da se „hladnjača i klaonica divljači protivi njihovim uvjerenjima“.

Kada je krajem prošle godine Hrvatskim šumama-upravi šuma Osijek prispjelo službeno  rješenje Konzervatorskog Zavoda Osijek, kojim se čitava pustara Zlatna greda proglašava „kulturnim dobrom“, te se zabranjuje svaka intervencija na katastraskim česticama pustare bez prethodne konzervatorske suglasnosti, šumari nisu znali o čemu se zapravo radi. No, dobivši zabranu gradnje, rekonstrukcije i ostalih zahvata unutar svoje pustare, dobili su i novi namet -plaćanje spomeničke rente.

Hrvatske šume su odmah po primitku rješenja o „kulturnom“ statusu pustare, poslale žalbu na rješenje, pozvali inspekciju ministrstva kulturu da provjeri „što  su to zaštitili“. „Prozvali su kulturnom baštinom i ono što nije građeno u doba austro-ugarske: ruševne magazine, izrađene od limenih ploče, zgrade iz 70.tih godina –pustraške stnove, pokrivene azbestnim pločama, betonsku konstrukciju ostatka benzinske pumpe i slično „ , ispričao je šumar Vračević na press konferenciji, početkom siječnja.

Obzirom da im je  prvi građevinski projekt stopiran a žalba odbijena, uprava šuma Osijek dala je izraditi drugi projekt izgradnje hladnjače i pogona za konfekcioniranje mesa divljači,  koji bi bio dalje od „očiju zelenih i njihovih gostiju“, i to na jednoj od nezaštićenih čestica pustare, prema lovačkom domu.

Nakon što su doznali da su im „zeleni“ smjestili  zabranu raspolaganja pustarom, jer se i ekolozi žele prostorno širiti izvan gabarita eko centra Zlatne grede, osječka uprava  Hrvatskih šuma  odlučila je prekinuti suradnju sa „zelenima“, zabranivši dolazak i djelovanje njihove turističke komercijalne agencije Zlatna greda  na područje pustare.  Iako se zabrana rada nije se odnosila na udrugu Zeleni Osijek, s kojom imaju potpisan ugovor o najmu, „zeleni“ su preokrenuli priču u svoju korist.U pismima i apleima poslanim svim ministarstvima, Vladinom uredu za udruge, Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, dakle i kabinetu predsjednika, i tko zna kome još, navodili su „da ih šumari žele deložirati i zabraniti im dalji rad na EU projektima održivog razvoja“, iskoristivši  činjenice  što iste osobe koje vode  udrugu vode i  turističku agenciju, te što se i turistička agencija i eko centar pa i sama pustaru zovu –Zlatna greda!

Špekulacije i  panika

Proglašenjem pustare Zlatna greda „kulturnim dobrom“ otvorila se zakonska mogućnost  osnivanja javne ustanove za upravljanje tom lokacijom, čak i proširenje granica parka prirode Kopački rit te vječiti san nekih loklanih političara o podizanju razine zaštite na –nacionalni park! To omogućuje  da  udruga Zeleni Osijek koja je već prisutna u tom prostoru sa pet stalno zaposlenih , osnuje  javnu ustanovu za upravljanje pustarom te  automatski osigura sredstva za rad iz državnog proračuna .

Za to im treba još nekoliko objekata koje bi im u tom slučaju država dala na korištenje, otpisavši ih iz državnog vlasništva i upravljanja i korištenja od strane Hrvatskih šuma.No, ako šumari započnu izgradnju hladnjače i trančirnice za divljač, taj plan pada u vodu.

Ako šumari ne povuku odluku o zabrani djelovanja turističke agencije Zlatna greda, udruga Zeleni Osijek tvrdi „da nema uvjeta za provedbe projektnih aktivnosti, te da im je trenutno stopirana provedba jednog od EU turističko-edukativnih projekata“.

Putem pisama i zamolbi, Zeleni Osijek je pomoć zatražio od institucija, ministarstva zaštite okoliša i prirode, Vladinog ureda za udruge i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, kako bi ovi naslovi  djelovali prema  „Hrvatskim šumama radi sprječavanja deložiranja udruge iz eko centra Zlatna greda i onemogućavanja udruge da provodi svoje EU projekte“.

Na press konferenciji u uredu Zelenog Osijeka sazvanom polovicom siječnja gostovao je i Tomislav Tomašević iz zagrebačke Zelene akcije, kao partnerske udruge. Premda su na toj pressici izgovorene optužujuće riječi na šumare, uz spominjanje organiziranja akcije tipa „Cvjetni“, a onda od šumara natrag ka „zelenima“, osječki  mediji a pogotovo javnost nisu pokazali zainteresiranost za ovu sapunicu, jer mnogima uopće nije poznato postojanje ove ekološke udruge u osječkim prostorima.

Šumari su od početka sukoba poslali nekoliko prekršajnih prijava protiv turističke agencije Zlatna greda, zbog ugrožavanja i uzurpiranja šumarije i lovišta, te naredili uklanjanje svih reklamnih panoa za eko centar koje su „zeleni“ postavili na šumarske posjede i staze.

Prijavili su ih i Konzervatorskom odjelu jer se „zeleni“ pri obnovi interijera i eksterijera iznajmljene im zgrade nisu držali nikakvih uvjeta propisanih od strane konzervatora, a koji uvjeti se traže sad od šumara. Jedna je prijava „pala“ i zbog korištenja fotografije kuće eko centra Zlatna greda u komercijalne svrhe reklamiranja  profitabilne turističke agencije Zlatna greda. Obzrom da je od listopada prošle godine pustara zaštićena,  korištenje zaštićenih objekata u reklamne svrhe plaća se 1000 kuna po objavi!


Osnivanje „povjerenstva“

Iako je glavni osječki šumar Dragutin Vračević nekoliko puta je za medije naglasio da su prekinuli sporazum o suradnji sa turističkom agencijom Zlatna greda, tvrtkom koju je udruga Zeleni Osijek osnovala kao profitnu, a ne sa udrugom Zeleni Osijek, te da udruzi ne prijeti nikakva deložacija iz eko centra Zlatna greda, te da gradnju svojeg mesoprerađivačkog pogona sa hladnjačom grade u svojem dvorištu, a ne u eko centru,  ne ometajući provedbu EU projekata, „zeleni“ u svojim pismima institucijama tvrde upravo suprotno.

Tako se u ovaj sve besmisleniji sukob upleo i Vladin ured za udruge, šaljući pismo Hrvatskim šumama, u kojem traže preispitivanje njihove odluke o prekidu suradnje sa  udrugom „Zeleni Osijek“, „ koja se u zadnjih nekoliko godina pokazala kao vrlo uspješna u povlačenju novaca iz EU fondova“. Između ostalog u pismu Vladinog ureda za udruge navode da će „Hrvatske šume snositi posljedice nepravilnosti svoga rada koja može biti štetna za opći proračun EU,a krajnja posljedica toga može biti povrat financijskih sredstva od strane Republike Hrvatske u fond EU.“ U Vladinom uredu za udruge kažu da je njihovo pismo Hrvatskim šumama sasvim opravdano, jer  su i oni obavezni kontrolirati kako i kamo idu novci iz EU, pa su odgovorni stati iza udruga koje dobivaju velike količine financijske potpore.

Na pitanje bi li Vladin ured za udruge tako čvrsto stao i iza „siromašne“ udruge koju najmodavac tjera i prekida ugovor o najmu, nije bilo odgovora.

Ni Zaklada za razvoj civilnog društva nije ostala „po strani“ ovog sukoba. Ne provjeravajući realno stanje, svojim pismenim apelom Hrvatskim šumama, kojeg potpisuje direktorica Cvjetana Plavšić , Zaklada naglašava da je „PROTIV UKLANJANJA objekata Eko centra Zlatna Greda, u kojeg je Zaklada financirajući projekte Zelenog OSijeka, uložila više od milijun kuna!“ Tako zakladino pismo otvara novi problem , jer nitko ne želi rušiti eko centar Zlatna greda.

Na silna pisma optužbe i apele u direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu razmišljaju da „uskoro“organiziraju zajednički sastanak sukobljenih strana, na kojem će biti i ministrice kulture i zaštite okoliša, predstavnici ministarstva poljoprivrede i drugi „čimbenici“, kako bi se ovaj baranjski slučaj bezbolno riješio.
Naspram problema oko privatizacije šuma, osnivanje sumnjivih tvrtki tipa Andabakovih „Sunčanih šuma“, ovo sa pustarom Zlatna greda zaista je „vrhunski problem“ kojeg treba riješiti kroz novo „povjerenstvo“!

Zavrzlama a ni riječi o zaštiti prirode

Nakon nekoliko mjeseci verbalnog ratovanja „Zelenog Osijeka“ i Hrvatskih šuma-uprave Osijek, pokazalo se da se bitka ustvari, vodi oko posjedovanja odnosno korištenja jedne obične stare kućerine,   koja se zove Eko centar ili po projektu „Centar za praćenje biološke raznolikosti i zaštitu prirode“. Ta kuća čak nije u fazi cjelogodišnjeg korištenja, jer nema mogućnost grijanja u prostorijama, bez obzira na silne novce uložene u njenu obnovu.

O zaštiti prirode i biljnog i životinjskog svijeta kojeg i „zeleni“ i šumari obilato koriste u komercijalne svrhe-ni riječi!  Ni jedni ni drugi nisu ni prstom maknuli kako bi spriječili devastiranje Kopačkog rita, bivših Ribnjaka Podunavlje, jedinog ornitološkog raja u ovom području, kojeg je Todorić uz pomoć nerada i šlampavluka bivšeg Ministarstva kulture-uprave za zaštitu prirode, dao isušiti. Ni Zeleni Osijek ni Hrvatske šume nisu ni okom trepnule kad su u rujnu prošle godine bageri Hrvatskih voda ušli u park prirode, kopajući zemlju iz istih tih ribnjaka,odvozeći je ka gradilištima Koridora Vc. Nitko se od ekologa nije bacao pod kamione da zaustavi tu rabotu. (Vidi tekst u Nacionalu,  http://www.nacional.hr/clanak/117324/smrt-pticjeg-raja

Izvan teme,opaska

Kroz ovu priču sumnjiva i EU komisija koja je odobrila ukupno 400.000 eura u tri godine udruzi koja u plaća najam od 250 eura Hrvatskim šumama za korištenje njihove nekretnine, koju obnavlja i prezentira  kao neupitno svoj vlastiti prostor.

Iako Zeleni Osijek, pa i Vladin ured za udruge javno tvrde kako projekti prolaze stroge kontrole, ovoj osječkoj udruzi ovo je već drugi puta da europskim novcem gradi i obnavlja tuđe nekretnine. Poznat je slučaj  projekta „Energetska edukacijska agencija Istočne Slavonije', a za kojeg je Zeleni Osijek dobio  780 tisuća kuna iz programa CARDS 2004, a iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preko ugovora s Gradom Osijekom u opremanje objekta utrošeno je novih 220 tisuća kuna, dok je Grad Osijek darovao iznos za potrebne građevinske „komunalije“ i besplatno zemljište. Izgrađeno je  500 četvornih metara impresivne „energetske“kuće na obali Drave,  čiji suteren pripao gradu Osijeku, u kojem trenutno ima ured ispostava UNDP-a. U  ostatku kuće živi sa familijom bivši tajnik udruge „zelenih“, koji je i sagradio tu kuću.

Zbog pisanja o trošenju europskih novaca na gradnju privatne kuće, udruga Zeleni Osijek je tužila  autoricu priče  zbog klevete. Iako je Zeleni Osijek izgubio sudsku parnicu zbog nepobitnih dokaza o činjenicama napisanim u priči, plativši velike sudske troškove, te je EU komisija obavještena o slučaju, projekt je po njima, uspješno završio. Čak se  te u navedenom pismu šumarima  iz Vladinog ureda za udruge isti projekt navodi kao „dobar primjer“, bez obzira na činjenicu da je tema projekta i dokazivanje o „društvenoj koristi“ istog osporena kroz sudski postupak.