Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

srijeda, 1. prosinca 2010.

Green Screen Fest u Beogradu -filmski festival za očuvanje okoliša

Zaštita okoliša i briga za očuvanje prirodnog blaga u Srbiji dostigla je razinu na kojoj je donedavna bila Hrvatska. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju, od svega 5-6 godina, Srbija je  za područje zaštite okoliša počela izdavajati proračunska sredstva, ali i dobivati novce iz međunarodnih fondova. Iako se prvi napori ekološke nevladine scene bilježe još prije 2000. godine, očiti je uspjeh zabilježen u 2001. godini, kada je Regionalni centar za zaštitu okoliša za srednju i istočnu Europu - REC, ulagao u projekte informiranja o okolišu i sudjelovanja javnosti. Te godine nastao je Ekoforum, danas jedna od najsnažnijih nevladinih udruga koja radi na informiranju javnosti o okolišu i jačanju sudjelovanja javnosti. Rad ekoloških udruga u Srbiji unazad nekoliko godina, uz REC,  financirala je i OECD, odnsno OSCE, Europska organizacija za sigurnost i suradnju, pa Svjetskla banka, World Wide Fondation, Balkan Trust Foundation, USAID,  te ambasade Nizozemske, Velike Britanije, Belgije i druge.
SAVA centar u BEogradu

Hrvatske ekološke udruge-favoriti u projektnim dobicima na međunarodnom tržištu, a u sklopu prekogranične suradnje, pomogle su srbijanskim udrugama da savladaju problematiku koja obuhvaća područje zaštite okoliša. Tako se i Vjekoslav Vuković iz BCIF-Balkanskog fonda za lokalne inicijative  prisjetio posjete Zelenoj akciji i Zelenoj Istri, kada se prvi puta upoznao sa  rezultatima zakona o ambalažnom otpadu, kojim se Hrvatska rješila nagomilane PET i staklene ambalaže.
„Cilj nam je preuzeti načine i metode edukacije građana i građanki  kojima ste vi uspješno svladali teškoće vezane za probleme gomila smeća. Za sada su nam zainteresirane grupe stariji ljudi-umirovljenice i umirovljenici, te školska djeca. Kada država uvede naplaćivanje sakupljenog ambalažnog otpada, kao što je to u Hrvatskoj, vjerujemo da će se rješavati i socijalni momenti,poput zapošljavanja radnika, otvaranja tvrtki za reciklažu i slično,“ uvjereni su Vjekoslav Vuković iz BCIF i Ivana Jovičić iz Centra za unapređenje životne sredine.
"Još nam je potrebna podrška medija i vlade Srbije, ali i iz Hrvatske i EU kako bi informirali našu javnost, zato su ovakvi međunarodni skupovi poput Green Screen Festa, višestruko korisni,“ mišljenja je Ivana.
Ivana Jovičić, Centar za unapređenje životne sredine

Da državna administracija Srbije razumije da je rad nevladinih udruga na zaštiti okoliša jedan od prioriteta u pripremama za najavljene pregovore za moguće pristupanje EU, pokazala je ove godine, financirajući projekte pedesetak ekoloških udruga sa 10 milijuna dinara (oko 93.000 eura).  Grad Beograd je gradskim udrugama dao financijsku potporu od 18 milijuna kuna ( oko 168.000 eura).

Edukacija javnosti kroz filmske projekcije

U svibnju 2009. godine grupa nevladinih organizacija iz Srbije okupila se oko ideje organiziranja svjetske premijere filma "Era Glupih"(The Age of Stupid). U rujnu iste godine prvo prikazivanje filma održano je pred više od 1.700  gledatelja i gledateljica, na Kalemegdanu. Tako se beogradska nevladina scena pridružila lancu od 700 gradova u 75 država svijeta koji su tog rujna prikazivali isti film kojim upozoravaju čovječanstvo na posljedice klimatskih promjena. Prikazivanje istog filma ponovljeno je u prosincu prošle godine, taman u periodu kada je u Kopenhagenu održavana jedna od presudnih UN-konferencija o klimi. Beograđani su tada bili dio svjetske kampanje sa ciljem podizanja svijesti javnosti i ulozi građanki i građana Srbije u globalnoj borbi protiv klimatskog kaosa. Nakon toga su dvije nevladine organizacije, Centar za unapređenje životne sredine i Biro za društvena istraživanja, okupivši domaće donatore i sponzore, udruženja i medije započele organizaciju ovogodišnjeg Green Screen Festa.

Prvi međunarodni festival ekološkog filma "Green skreen fest" održan je od polovicom mjeseca studenog u Beogradu, u Sava centru. Među medijskim pokroviteljima su neke državne medijske kuće ali i nevladine medijske udruge, poput Ekoforuma. Na festivalu, koji je koštao oko 70.000 eura,  prikazano je 50 kratkih i amaterskih filmova. „Green Screen fest“ svečano je otvorio Radoslav Zelenović, direktor Jugoslovenske kinoteke i televizijski urednik još od sedamdestih godina zajedničke Jugoslavenske radio televizije. Uz organizatore, riječ „otvaranja“ izrekao je i europski plivački rekorder Milorad Čavić:
„Podupirem ideju o zelenoj revoluciji, odnosno životu u zdravoj sredini. Ne smijemo od naše planete praviti veliki kontejner.“

Na otvorenju festivala, uz 350 posjetitelja i posjetiteljica, prisustvovali su i čelnici grada Beograda i ministarstva životne sredine, obrazovanja i kulture.
U tri dana festivala organizirane su i multimedijalne radionice za posjetitelje i posjetiteljice svih uzrasta u tri etaže - Green Square i Green Field i Art Salon. Na prvoj su postavljene izložbe ideja i umjetničkih formi koje predstavljaju izvjesne ekološke projekte i njihovu primjenu u svakodnevnom životu. U Green Fieldu su prezentirani novi modeli obrazovanja za održivi razvoj i zaštitu okoliša, zelene tehnologije primjenjive u redovnom i neformalnom sustavu obrazovanja i slično. Art Salon bio je dio filmskog festivala, u kojem su se prikazivali dokumentarni kratki filmovi edukacijskog sadržaja, poput reciklaže, zaštite urbane bioraznolikosti i slično.
Multimedijalna radionica Art Salon

U suradnji sa Goethe institutom iz Beograda, održao se  program pod nazivom "Klima, kultura, promjene", u okviru koga je prikazano 11 kratkih i dugometražnih međunarodnih filmova. Njemački film „Krug“ priča o tvornici koja proizvodi zaštitne (gas) maske istovremeno strahovito zagađujući zrak u gradu u kojem je stanovništvo prisiljeno nositi upravo te zaštitne maske. Filmovi „Oni će doći u grad“, „Račun“, finski film „Recepti za katastrofu“ i nekoliko drugih tematski su obradili sadašnji način života kao zadnju stepenicu pred krah naše civilizacije. Na ceremoniji zatvaranja Međunarodnog festivala ekološkog filma "Green Screen Fest" dodijeljene su nagrade za najbolje filmove u konkurenciji kratkih i amaterskih filmova, kao i specijalna nagrada Sekretarijata za zaštitu životne sredine i televizije MTV.

Goran Šafarek i Olga Jovanović na jednoj od svojih ekspedicija
"Special mention" priznanje za visokokvalitetnu filmsku produkciju osvojili su filmovi "Džungla u oceanu" i "Povratak zelenog raja", autora Gorana Šafareka iz Koprivnice, mladog hrvatskog biologa, publiciste, redatelja i scenariste. Njegovi filmovi uvršteni su u program tri međunarodna festivala: TV festivala u Baru, Green Screen Festa u Beogradu te Festivala turističkog i ekološkog filma Jahorinafest na Jahorini u Bosni i Hercegovini. Sva tri Šafarekova filma prikazana su i u programu HTV-a.
Filmovi su nastali tijekom znanstveno-istraživačkih ekspedicija na području Južne Amerike i Azije. Osim prikaza samih znanstvenih istraživanja u tropskim kišnim šumama, ukazuju i na sve veće probleme koji ugrožavaju ove jedinstvene ekosustave, kao što je sječa šuma, a dugoročno i samog čovjeka.

Iako nenagrađen, film „Tajne Papuka“, autora Branka Štivića, nekadašnjeg voditelja rendžera u Parku prirode Papuk, odlično je prihvaćen od publike. Film je prvotno bio namijenjen turističkoj promociji PP Papuk, a snimljen je u suradnji sa  Gimnazijom Požega iz Požege i stručnom službom parka prirode. Međutim, zbog poslovnog neslaganja ravnatelja Samarđića PP Papuk sa autorom filma, tadašnjim voditeljem rendžera Štivićem, filmu nije dopušteno javno prikazivanje. Tek kada je autor filma napustio PP  Papuk i otišao izvan ingerencije ravnatelja Samarđića, prešavši u Park Maksimir, odlučio je prijaviti na Green Screen Fest taj dokumentano-igrani film o prirodnim ljepotama Papuka.
Branko Štivić, autor filma "Tajne Papuka"

Ono što je najviše dojmilo posjetitelje i posjetiteljice svečanog otvorenja je film „Zaljev“ , dobitnik Oskara za najbolji dokumentarac u 2009. godini. Film su snimili aktivisti tajne misije koja je u konačnici dovela do europske zabrane ubijanja dupina u japanskog zaljevu Taiji. Loui Pshoyos, Paula Dupre i Fisher Stievens režirali su i producirali film uz pomoć kojeg su pokazali svu korumpiranost sistema koju Japanci koriste kako bi poklali što više dupina i prodali ih na zahtjevno europsko i američko gastronomsko tržište.
'Zaljev' je u proteklih godinu dana jedan od najnagrađivanijih filmova uopće. Osim Oscara u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma, odnio je više od 50 nagrada na važnim svjetskim festivalima, među ostalima na prestižnom festivalu nezavisnog filma u Sundanceu, na kanadskom Hot Docsu te IDFA-i.

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda/objavljeno u Objektivu

0 komentara:

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica