Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

četvrtak, 21. listopada 2010.

Kopački rog –mrak kao u ritu

Na ulazu u Park prirode Kopački rit, još uvijek stoje „poučni panoi“ sa opisom bogatstva ptičjeg fonda u ornitološkom rezervatu- ribnjacima Podunavlje. Dalekozori za promatranje ptica okrenuti ka samonikloj vrbovoj šumi, koja je okupirala 600 hektara nekadašnje vodene površine ribnjaka. Naime, kada je Todorić kupio prehrambeni kombinat Belje, nije ga zanimalo ribnjačarstvo , pa su novi poslovođe demolirali i odvezli postrojenje za prepumpavanje vode iz jezera i kanala u prostore ribnjaka. Od tog trenutka količina vode u ribnjacima ovisila je isključivo o vodostaju Drave i Dunava. Poplavne vode više se nisu mogle dugotrajno zadržati zbog nedostatka sustava za regulaciju.Tako su u ljeto 2005.godine zaštićene površine ornitološki vrijednih ribnjaka zauvijek presušile, a ubrzo je na više od 600 hektara ribnjaka izrasla vrbova šuma.

Iako je taj prostor u granicama parka prirode, općini Bilje i Osječko baranjskoj županiji-uredu za gospodarstvo nije smetalo da novi vrbik ubrzo dade u koncesiju lovačkom društvu Kopačevo, kojim upravlja lovac Jeftemije Žukić. Početkom rujna ove godine ipak je Čobankovićevo ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za koncesiju za područje spornih ribnjaka, ali uz cijenu od 4000 kuna po hektaru. I laiku je jasno da će teško naći ponuđača, jer uz prvobitnu cijenu, novi koncesionar mora uložiti milijune kuna da bi iskorjenio vrbik, uspostavio ustav navodnjavanja i pripremio tlo za ribnjake, istovremeno zadovoljavajući uvjete koji su propisani zakonom o zaštiti prirode.

Kako je nestalo vode i riba, ovaj ornitološki bogati dio Kopačkog rita napustilo je veći dio ptica močvarica.Time je ekustav nekadašnje većim dijelom čovjekovom rukom upravljane močvare ozbiljno poremećen. Ostale su samo povijesne vrijednost na kojima današnja uprava parka prirode pokušava složiti turističku djelatnost. Profesorica kemije i biologije Biserka Vištica, ravnateljica parka prirode u drugom mandatu, sa dugogodišnjim marketinškim iskustvom u osječkoj tvornici Saponia, odlučila je Kopački rit otvoriti masovnom turizmu. Pokrenut je ugostiteljsko-zabavni program u restoranu i okolišu kompleksa dvorca Tikveš, nekadašnje Titove rezidencije, pa se broj gastro-turista popeo na više od 20.000 godišnje. hrvatske šume, jadan od korisnika Kopačkog rita, odvažio se organizirati lovački turizam, pa se u dogovoru sa upravom šumarije za 100.000 kuna može ubiti trofejni jelen.

Normalno je i logično da omasovljenje turizma ne ide zajedno sa zaštitom vodenih ekosustava kakav status još uvijek ima Kopački rit, pa je pokušaj uprave parka prirode da konkurira za naslov „EU destinacije izvrsnosti EDEN“ (ovogodišnja tema za EDEN bila„Turizam uz vode“), propao zbog godišnjeg prevelikog broja turista i turistica te nezadovoljavanja glavnog kriterija: sveukupnosti, zapošljavanje lokalnog stanovništva u turističkom sektoru, promociji novih proizvoda te planovima razvoja u svrhu povećanja vrijednosti odredišta, očuvanost prirodne baštine, zaštita biološke raznolikosti te kvalitetni suveniri, izrađeni od autohtonih materijala i pristupačnih cijena.

Kopačevo je mađarsko selo čija je povijest opstanka vezana za život uz ribolov. Njegova glavna ulica ulazi u Park prirode Kopački rit. Unatrag desetak godina stanovništvo Kopačeva postepeno je izguravano iz Kopačkog rita, da bi na kraju ostalo bez prava na ribolov i ribarenje na tradicionalni način, pletenim vrškama i ribarskim mrežama. Ne razumijući ili namjerno izbjegavajući neke odredbe zakona o zaštiti prirode, uprava parka prirode u svoje godišnje planove i programe rada nije htjela uvrstiti i tradicionalni ribolov Kopačevljana, nego ga je izričito zabranila. Još do 2000.godine u selu se održalo se nekoliko ribara, koji su proglašavani ribokradicama, da bi danas zamro svaki trag tradicionalnom ribarstvu. Istovremeno, uprava parka u suglasju sa Osječko-baranjskom županijom svake godine odobrava koncesije za gospodarski ribolov na Dunavu i kanalima kojima se ulazi u Kopački rit. Od kolovoza ove godine nema više ni fizičkog traga ribarskoj tradiciji Kopačeva, jer je općinska vlast Bilja srušila najveću zgradu u centru sela-gostionicu Melegeš. Rušenjem ove kuće, namjerno je pogubljeno i posljednje mjesto koje je svjedočilo da je selo Kopačevo bilo najbogatije ribarsko mjesto u Baranji.

Gostiona Melegeš izgrađena je u secesijskom stilu 1825. godine na privatnom zemljištu, a bila je zaštićena kao zgrada sve do nedavna. Funkcionalno je pripadala staroj tržnici ribe (manipulaciji ) na relaciji Apatin –Kopačevo. Nakon 1945.godine je nacionalizirana te se koristila kao Narodni dom, mjesni ured, sjedište Prve ribarske zadruge. U dvorištu iza kuće dnevno se trgovalo stotinama kilograma rječne ribe, a tu je bila i prva točka turističkih izvidnica i mjesto odakle su kretali čiklovi-čamci na „jezerski put“ prema velikom Kopačkom jezeru, Dunavu i Apatinu. Za vrijeme Domovinskog rata zgrada su koristile vojske srpskih rezervista i pobunjenka, a potom pripadnici UN snaga. Tijekom 2002.godine u tada još sasvim dobrostojećoj zgradi sniman je film Antuna Vrdoljaka 'Duga mračna noć'. Nakon toga polako su s krovišta u noćnim pohodima „nestajale“ hrastove grede, crijepovi, unutrašnja stolarija i slično, da bi se konačno dio krovišta počelo urušavati. To je bio povod za dalju nebrigu o zgradi i lobiranje općinara za njeno rušenje.

Radi pojeftinjena troškova pri mogućem financiranju obnove Konzervatorski odjel Ministarstva kulture iz Osijeka „skinuo „ je zaštitu za zgrade Melegeš. Općinska vlast jedva je dočekala takovo rješenje, kako bi na brzinu provela rušenje zgrade, te isplatila 50.000 kuna po nagodbi nekoj građevinskoj firmi iz obližnjeg sela.

Zaustavljanje rušenja gostionice Melegeš tražila je Udruga mladih MOR iz Kopačeva, pokrenuvši peticiju, koju su potpisali gotovo svi koji žive u selu. Apelirali su i tražili od Ministsrva kulture-uprave za zaštitu prirode da zaustavi rušenje makar dok se ne zbrinu mlade lastavice iz petnaestak gnijezda ispod nastrešica kuće.No, načelnica Ružica Bilkić nije popustila pred peticijom niti pokazala mrvicu osjećaja. Osobno je došla popratiti rušenje zgrade, ujedno ometajući press konferenciju koju je sazvala spomenuta udruga mladih Kopačeva. Nekolicina najupornijih Kopačevljanki i Kopačevljana mađarske nacionalnosti, skupljajući srušena lastavičja gnijezda,revoltirano joj je dobacivala da „im nisu rušili ni četnici kad su okupirali Baranju, a sad im ruši hrvatska vlast“. Načelnica općine Bilje Ružice Bilkić iz HDZ-a i načelnik sela Kopačeva Atila Varga, iz Nezavisne liste Žolte Michela, nad ruševinom su obećali izgradnju motela, elitnog restorana na istom mjestu, koji će koštati 10 milijuna kuna, te uređenje trga oko zgrade, turističko povezivanje sa parkom prirode, i slične projekte, iako još nema ni traga nekom zainteresiranom ponuđaču, niti je u planu raspisivanje javnog natječaja za projekt izgradnje.

Tek nakon rušenja zgrade u Kopačevu je održana „javna rasprava sa uvidom u projekt“ buduće zgrade motela i restorana. Studija izvodljivosti garantira godišnji brutto promet od buduće zgrade oko četiri milijuna kuna, a godišnja brutto dobit oko 256 tisuća kuna. 'Investitor bi godišnje mogao zaraditi 256 tisuća kuna nakon što otplati kredit i troškove poslovanja', navela je načelnica Bilkić podatke iz studije izvodljivosti.

Zgrada je u konačnici,srušena, ciglu i drvene hrastove grede komunalci općinari odvozili su kućama i tko zna gdje, jer općina nema rješeno odlaganje građevnog otpada. Na očišćenom prostoru ostala je jedino nova zgrada lovačkog doma lovačkog društva Kopačevo,koncesionara lovišta u bivšim ribnjacima u parku prirode. Lovački dom je izgađen na divlje, bez građevinske dozvole.

Već dvanaest godina u Kopačevu se svake jeseni održava seoska manifestacija u znak sjećanja na tradicionalno ribarenje. Na prve ribarske dane ,1998.godine u Kopačevo je došao mađarski premijer Viktor Orban te ponudio obnovu seoske crkve i gostione Melegeš, ali ga je tadašnja lokalna HDZ-ova vlast odbila, pa je donirao sredstva samo za obnovu crkve. Ovogodišnji ribarski dani u Kopačevu održali su se na trostruko većoj površini nego proteklih godina. Na mjestu gdje je prije mjesec dana stajala zgrada koju se moglo s malo novca i puno dobre volje, a uz korištenje predpristupnih EU fondova, obnoviti, a ne srušiti , razapet je veliki šator za dernek. Na ulazu u Kopačevo postavljena je maketa čamca sa ribarom od drveta i slame , kao simbol prošlosti. U centru sela kuhao se fiš paprikaš i pekli šarani od gotovo 3 tone ribe , kupljene u tovilištima riba diljem Slavonije, ali i uvežene iz Apatina. Ovogodišnje ribarske dane otvorio je Šeks Vladimir, potpredsjednik Sabora RH. Vidno umoran od cjelodnevne posjete Slavoniji i Baranji, poručio je s otvorene pozornice: „Drage Kopačke i Kopački, Sabor i vlada će poduzimati sve da Kopačevo dođe na svoje noge. Više nije fora baviti se ribarstvom, sad se morate okrenuti parku prirode i tražiti posla koristeći prirodne ljepote! Otvaram proslavu ...i gotovo.“

U krajem ljeta 2009.godine, općina Bilje organizirala je stručni skup, kojeg su priredili Robert Koch, Martin Kovačević, Ivica Grabovac i Tihomir Cvijanović. Prezentaciju je održao Hans-Georg Erhard , jedan od poznatih projektanata golf igrališta „Bilje ima sve predispozicije da bude vodeći golf centar u regiji. Golf igralište je trošak, bez popratnih sadržaja je bačen novac. Uz golf igrališta se grade hoteli, apartmani i drugi zabavni i sportski sadržaja koji omogućavaju komercijalizaciju. Kako smo prethodno analizirali i druge opcije, najbolja lokacija za golf terene je o lokacija neposredno uz Staru Dravu,“ zaključeno je na kraju skupa. A između Stare Drave i Kopačeva nalazi se – ulazak u Kopački rit.
Tada je stručni tim, kojeg i danas vodi izvjesni Tihomir Cvijanović, poduzetnik koji je prije nekoliko godina bio optužen za malverzacije u građevinsko-poslovnoj aferi sa stanovima u Medulinu ( »Mjesto u raju«), već procijenio kako bi vrijednosti radova za realizaciju projekta izgradnje golf igrališta sa 18 rupa na ovoj lokaciji Stara Drava u Bilju, cca 2.500.000 €, a troškovi održavanja zbog osigurane dovoljne količine vode minimalni. Nakon godinu dana od održanog stručnog skupa, isti su čelnici i stručnjaci, a povodom rušenja stare gostionice u Kopačevu, povećali budžet za projekte izgradnje golf terena na 8. 000.000,00 eura. Rušenja zgrade Melegeš u Kopačevu taman se uklapa u fikciju o provedbi projekta dva golf terena i spajanje prostora od Drave do Kopačkog rita. Pretpostavimo da je i potpredsjdenik Šeks upoznat sa mogućim projektima općine Bilje.

Ono što začuđuje da uopće nema nikakve reakcije na najave gradnje golf terena od strane ekoloških i drugih udruga koje postoje u Osijeku i Baranji, te trenutno koriste europska sredstva za projekte zaštite prirode NATURA 2000, edukaciju lokalnog stanovništva o potrebi zaštite prirode, prekogranični turizam, biciklizam i slično.Ni Hrvatske šume, čija planataža topole zauzima veliki dio budućih golf terena ne reagiraju. Ni Hrvatske vode, bez obzira što je to područje vodozaštitna zona sa funkcijom obrambenog nasipa u slučaju poplava.

Napisala Ljiljanka Mitoš Svoboda

2 komentara:

Blogger šime kaže...

štovana gospođo ljiljana Mitoš Svoboda pročitao sam vaš članak i posebno bih se osvrnuo na jednu stvar a to je dodjela koncesija profesionalnim ribarima u zoni Kopačkog rita to što se tamo dešava pravi je užas naime ribarske mreže su danonočno u vodi i masakrira se riba ne kontlorirano 24 sata na dan a da to nitko od nadležnih tijela (uprava Parkoa prirode Kopački rit,sanitarne ispekcije,veterinarske inspekcije odr.)a imajuči da imaju propisane kvote o načinu i količini izlova ribe,svi ulai iizlazi su danonočno zatvoreni mrežama a nas sportke ribolovce ograničavaju sa pecanjem na max 2 štapa i jednom ribom od 3 kg dnevno iznimno ako jeupecana veče neznamo kako da i kome da se obratimo za pomoć jer ti isti ribari su doslovno "počistili" svu ribi na području Batine rijeku Dunav

7. kolovoza 2011. u 14:51  
Anonymous Anonimno kaže...

Administrator je uklonio komentar.

4. srpnja 2012. u 14:16  

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica