Potapanje Dravskih ritova unutar Regionalnog parka Mura-Drava

Vodstvo Osječko-baranjske županije od 2006.godine tvrdoglavo inzistira i plaća izrade projektne dokumentacije za izvedbu projekta izgradnje vodne stepenice s hidroelektranom na Dravi kod Valpova, unatoč činjenici da je cjelokupno područje uz rijeku Dravu, sa Hrvatske i Mađarske strane zaštićeno i uvršteno u europski Regionalni park Mura-Drava. Do sada je u projektnu dokumentaciju za VHS Osijek uloženo 5 milijuna kuna, a u tome su sudjelovali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske autoceste sa po 500.000 kuna, Hrvatske vode i Hrvatska elektroprivreda sa po 1, 8 milijuna kuna, dok je ostatak dala Osječko-baranjska županija. Hrvatska Elektroprivreda HEP, Hrvatske vode i Hrvatske ceste na zadnjem su sastanku sa županom i suradnicima, sredinom svibnja ove godine, ponovo podržali nastavak prikupljanja projektne dokumentacije za izgradnju vodne stepenice na Dravi, obećavajući nastvak financiranja revizije studije opravdanosti i izvodljivosti VHS Osijek, koju je u rujnu 2007. godine napravio zagrebački Elektroprojekt. Isti Elektroprojekt izradit će i reviziju, za 880.000 kuna. No, projekt vodne stepenice uopće nema budućnost.

Regionalni park Mura -Drava obuhvaća 5 županija - Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovotičko-podravsku i Osječko-baranjsku, a upravo u ovoj zadnjoj obuhvaća najveću površinu- 26.652,81 ha od ukupne površine od 89.204,36 ha, odnosno 29, 88%. Na ovom prostoru dravskih ritova i poplavnih šuma u 50 staništa živi 27 rijetkih i ugroženih vrsta, a u Muri i Dravi pliva 73 vrste slatkovodne vrste riba, od koji je polovica zaštićena.

Područje na kojem župan Vladimir Šišljagić i ravnatelj Agencije za razvoj, Martin Marolin, žele ulagati novce poreznih obveznika i graditi VHS „Osijek“ u međuvremenu je postalo dio Nacionalne ekološke mreže uključene u program NATURA 2000, u kojem je Hrvatska od 2002.godine. Iz EU fondova već se za zaštitu prirode djelomično koristi 2, 5 milijuna eura, dok će veći dio novca tek priteći do 2013.godine. Dva europska propisa čine temelj politike EU-a koji obavezuje i Hrvatsku: Direktiva o pticama i Direktiva o staništima. Ove direktive odnose se naročito na Park prirode Kopački rit, čije se močvarno područje dodiruje sa ugroženim Dravskim ritovima, odnosno spornim područjem za gradnju vodne stepenice.

Vodna stepenica odnosno „Višenamjenski hidrotehnički sustav Osijek VHS“ je intervencija u okoliš kojim se usporava prirodni tok rijeke Drave u dužini od 35 kilometara. U konačnici bi postrojenje davalo svega 50 MW struje, a nakon 7 godina izgradnje koštalo bi 100 milijuna eura. Za taj projekt vodne stepenice kojeg političko vodstvo Osječko-baranjske županije naziva „kapitalnim“ mora se potopiti 16 meandara i 3740 hektara zemljišta, od čega je oko 2000 hektara poplavnih šuma, a ostatak livade, njive i vikend naselja u privatnom vlasništvu. Plan izmještanja vikendica ne postoji, a šume se u pravilu ne mogu –izmjestiti. Projekt vodne stepenice VHS u izravnom je sukobu sa hrvatskim i europskim programom zaštite područja Drave i Dunava. Inzistiranje na njegovoj provedbi početkom je ove godine dovelo do nategnute sitaucije u kojoj je Osječko baranjska županija upozorena da izaziva zustavljanje novaca iz EU fondova namjenjenih programu zaštite prirode.
Svoje argumente za obnovu i provedbu tridesetak godina starog i 1987.godine odbačenog projekta izgradnje vodne stepenice na Dravi, političko vodstvo Osječko baranjske županije našlo je u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske, iz 1997. i 1999. godine, iako su od onda na razini vlade i Sabora RH donoseni novi propisi usklađeni sa europskim, prema kojima se postepeno usklađuju razvojni programi sugerirani u spomenutoj strategiji. No, ni taj dio razvojne strategije na kojeg se županijski raz(b)vojnici pozivaju, nisu dobro shvatili ni pročitali. Naime, aktuelno se područje na Dravi spominje samo kao „područje za daljnja istraživanja mogućih lokacija novih energetskih objekata“, a ne kao gotovo rješenje.

Već od prve najave uspostave Regionalnog parka, u rujnu 2009.godine, kada su o tome ministri Hrvatske i Mađarske, Božo Biškupić i Imre Szabó potpisali zajedničku izjavu, u kabinetu župana Šišljagića nastala je uzbuna. Njegova prva reakcija očitovala se u izjavi:„Hrvatska vlada upustila se u uspostavu toga regionalnog parka bez da je obavijestila lokalnu zajednicu na koju to izravno utječe, vlada nije sagledala što to znači za gospodarstvo i poljoprivredu ovog kraja. Novi uvjeti zaštite regionalnog parka ograničavaju izgradnju objekata, dovode u pitanje projekt sustava navodnjavanja na kojemu se radi već godinama i projekt vodne stepenice u koji je do sada uloženo oko pet milijuna kuna.“

U stilu „inati se Slavonijo“, za sve važnije i manje važne odluke, uži kabinet redovno putuje po svoje mišljenje u zaselak Drinovce u Bosni, gdje stoluje bivši župan i čovjek izvan dometa zakona, Branimir Glavaš. Tako je i za slučaj projekta vodne stepenice na Dravi. Toliko negativan stav čelništva Osječko-baranjske županije prema europskim namjerama zaštite vrijednog područja Hrvatske ima temelje u odbijanju svega što dolazi iz „Zagreba “. Da je tako dokazali su županijski čelnici na svakom sastanku s državnim tajnikom Ministarstva kulture i članom pregovaračke skupine za pripremu pregovora RH-EU, Zoranom Šikićem i ravnateljem Državnog zavoda za zaštitu prirode, Davorinom Markovićem. Oni su u studenom 2009., u ožujku i travnju 2010.godine dolazili u Osijek, u županiju, na javne rasprave i razgovore oko nastalih problema zbog vodne stepenice i provedbe aktivnosti iz programa NATURA 2000 kao i osnivanja Regionalnog parka. Nakon svakog sastanka javni je stav županijskog vodstva bio još tvrđi : „Hoćemo vodnu stepenicu, a vi nam ne dozvolite“.

Razlozi negodovanja na prvoj javnoj raspravi u studenom 2009.godine su bili „gospodarske naravi“, da bi se na trećem sastanku, krajem travnja, u vijećnici županije Osječko baranjske, iskristalizirali jasno politički. Tada se Davorin Marković,ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode morao javno ograditi od izjave pročelnika Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, Martina Marolina, koji je rekao: „ Izgradnja vodne stepenice na Dravi otvara 1000 novih radnih mjesta, a Europa od Slavonije i Baranje želi stvoriti rezervat sa domorocima i ptičicama. Nakon proglašenja ekološke mreže, hrvatska vlada je namjerno zaustavila održivi razvoj Osječko-baranjske županije, ali i u vjetar bacila milijune kuna!“

Iako je na istom sastanku predstavljeno mnogo mogućnosti koje donosi NATURA2000: od bespovratnih novaca iz EU fondova za razvoj ruralnog turizma, do razvoja gospodarskih djelatnosti poput ribnjačarstva, riječnog transporta, obnove riječnih luka za nautički sport i slično, to više nije nikome od prisutnih bilo interesantno.
Na otvorenom kolegiju Osječko baranjskog župana Vladimira Šišljagića, održanom polovinom svibnja ove godine, opet se govorilo potrebi izgradnje vodne stepenice-VS „Osijek“, u koju će se investirati između 2,5 i 3 milijarde kuna. Izjavom da se „ne odustaje od projekta ni pod koju cijenu“ , iako je očito da je projekt konačno izašao izvan vremena, župan Šišljagić najavio je pozive predstavnicima vlade RH i ministarstava na sastanak u Osijek, radi razrješenja ove situacije. No, kada će se to dogoditi,odlučivat će se na kolegiju u isturenoj županijskoj ispostavi u B i H.

Osim vladajućeg HDSSB, u županijskoj skupštini sjede i vijećnici drugih političkih stranaka. No, nitko od njih nije do sada izrekao svoj stav o slučaju vodne stepenice na Dravi. Jedini koji se usudio shvatiti da je Regionalni park Mura-Drava jači argument za održivi razvoj nego izgradnja vodne stepenice, jest dožupan Jovan Jelić, predstavnik srpske manjine u županiji. Tog inače prekaljenog borca protiv plana izgradnje nuklearke u Erdutu, nažalost nitko ništa ne pita.

To što se političko vodstvo županije nakostriješi pri svakom spomenu hrvatske vlade donekle je razumljivo, jer je vladajući „mitraljesci“ HDSSB-a smatraju krivom što je Branimira Glavaša prepustila pravosuđu. Sada im ovaj projekt vodne stepenice služi kao oružje i predmet mogućih političkih pogodbi. No, u međuvremenu županija će potrošiti 880.000 tisuća kuna građanskog novca za reviziju studije izvodljivosti i studije utjecaja na okoliš vodne stepenice VHS Osijek, iako ta dokumentacija više neće trebati. Jer, u siječnju 2011.godine Mađarska će preuzeti predsjedanje EU, a tada građevinske radove i uništavanje Drave Osječko-baranjska županija mora zaboraviti.

Napisala Ljiljanka Mitoš Svoboda
(Objavljeno u magazinu Objektiv, srpanj,2010.)