Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

nedjelja, 12. lipnja 2011.

Kako svjetske nevladine organizacije skupljaju novce za rad

Uz sve svakodnevne brige o zaštiti okoliša, očuvanju prirodnih i kulturnih bogatstava i vrijednosti,  ljudi u svijetu–bez izuzetka- žele vidjeti ide li njihov novac od plaćenog poreza, namijenjen NGO sektoru, u dobre svrhe, odnosno za boljitak naše planete Zemlje. Postoji bezbroj organizacije za zaštitu okoliša, ali kako odabrati onu koju je najbolje donirati? Nakon što je u SAD i Europi „pukla“ bruka na račun ekoloških organizacija oko knjige „GREEN,INC.“, u kojoj je novinarka Christine MacDonald opisala kako je kao „insider“ istraživala i svjedočila mnogim koruptivnim odnosima između poznatih ekoloških NGO-a i industrijskih korporacija, u javnosti je ojačala sumnja u ekološke i druge nevaldine organizacije na loklanoj i globalnoj razini. Tako su i donatori/ce i građani i građanke postali sumnjičavi. Da bi se smanjile te tenzije, neki su NGO-e odlučile pomoći i donatorima i samima sebi, objavljujući javno financijske izvještaje, publicirajući priručnike sa uputama, odnosno pitanjima i objašnjenjima po kojima se potencijalni donatori mogu orjentirati hoće li novce dati u prave ili krive blagajne.
Gotovo sve svjetske nevladine organizacije, poput Greenpeacea, Friends of Earth i druge, imaju razvijen sistem tako zvanog fundraisinga-sakupljanja novaca kroz vlastiti rad: on line trgovina predmetima i odjećom na kojima su istaknuti njihovim znakovi, simboli, poruke, logoi, organizacijom koncerata, javnih skupova,obrazovno-odgojnih kampova,tiskarom djelatnošću, i slično. Koliko se vidi iz njihovih izvještaja, najmanje ili gotovo ništa dobivaju iz državnih proračuna svojih matičnih vlada i državnih administracija.

Radi čega su se osnovali kao NGO? Imaju li ideologiju? Slažete li se s njom? Jesu li neprofitne ili državne? Ako su  oni vladine organizacije, onda ih već podržvate plaćanjem poreza. Na koje se različite načine mogu podržati? Da li oni samo žele novac ili vam omogućuju da se uključite u njihov rad? Ako su „non-profit“ organizacija, onda bi trebali koristiti dobiveni novac samo za njihove akcije i aktivizam, nikako ne na plaće. Koja je razina njihovog ugleda? Koliko troše na svoje urede i akcije za prikupljanje sredstava? Pitanja su to koja pomažu donatorima/cama da se odluče. Naime, mišljenje mnogih donatora/ca je da NGO-e ne bi smjele potrošiti novac da zarade novi novac, odnosno trošiti donacije za plaćanje raznih agencija za pisanje projekata.

World Wildlife Fund
World Wildlife Fund (WWF) je jedna od najpoznatijih organizacija za zaštitu ugroženih vrsta i njihovih staništa diljem svijeta. Oni su „stari“ više od 45 godina, a njihov je cilj očuvati 19 svjetskih najvažnijih prirodnih staništa na svijetu, između ostaloga lavove,sniježne leoparde, kišne šume i morske organizme koji se prekomjernu troše kulinarstvu i gastronomiji.
Financije WWF su dostupne na njegihovoj web stranici, a prema tim informacijama, donatori su sigurni da je novac iskorišten mudro. U 2006.godini WWF je dobio 56% svojih prihoda (funraising), 20% od vlade grantovi i ugovora, 18% od nepoznatih pojedinaca i 6% od prihoda iz svoje mreže. Iste godine su iskoristili 83% svog novca troškove provedbe programa, a svega 6% na vlastite potrebe i administraciju. No, 18% prikupljenog novca potrošili su na slanje izvještaja, publikacija i simboličnih darova svojim donatorima, bilo pojedincima/kama ili grupama i organizacijama diljem svijeta.

Greenpeace International
Najveća i najraširenija nevladina organizacija mnogima predstavlja trn u oku, jer njihov način "svjedočenja" okolišnim zločinima mnogim korporacijama donosi neugodnosti. Aktivisti Greenpeace najbolji su i najkorisniji u svojim prosvjedima na brodovima, podržavajući očuvanje oceana, preventivno se boreći za očuvanje klime, šuma, voda i ugroženih vrsta.Na web stranici američkog Greenpeace grafikoni pokazuju da je u 2005.godini njihov prihod potrošen uglavnom u kampanjama, 23% je korištena u prikupljanju novih sredstava i salnju darova potencijalnim donatorima za slijedeće razdoblje, a oko 10% je iskorišteno kao financijska potpora njihovim suradnicima i podružnicama u svijetu.

National Geographic Society
National Geographic je dobro poznat po svojem magazinu i za specijalcima dokumentarcima snimljenim za TV programe. Sama organizacija je jedna od najstarijih na svijetu, jer se spominje  još  oko od 1888. godine. Iako su u novije doba usredotočeni na istraživanje i očuvanje šuma, oceana, staništa i vrsta, National Geographic ima jak temelj u povijesti kroz istraživanja drevnih civilizacija i kultura. Međutim, njihova financijska izvješća nisu tako javno dostupna kao u prethodnim primjerima ekoloških organizacija.

Friends of the Earth
Friends of the Earth je jedna od najvećih svjetskih ekoloških mreža, sa više od 70 nacionalnih članica i oko 5000 lokalnih grupa aktivista na svim kontinentima. Friends of the Earth vodi  kampanje za klimatske promjene, očuvanje šuma, fer trgovinu, pravilno korištenje poreza, te zabranu genetski modificiranih organizama, podržavajući biološku raznolikosti, okolišno pravo i ekološke otplate duga od strane bogatih zemalja onima koji su izrabljivani.
S više od 2.800.000 eura prihoda u 2006.godini, Friends of the Earth je potrošio veći dio novca na određene kampanje, plaćajući osoblje i volontere. Čak  1.600.000 eura sakupili su kroz donatorske konferencije i prezentacije svog rada,te članarine od članastva diljem svijeta. Ako želite donirati Friends of the Earth, možete to učiniti putem web stranice foei.org ili kupiti nešto u njihovim on-line dućanima.

Osim ovih velikih svjetskih NGO-a,  na listi najpopularnijih su i National Wildlife Federation (NWF), EcologyFund.com, National Audubon Society (Birdwatchers), RSPB-Kraljevsko društvo za zaštitu ptica Velike Britanije, RSPCA-Kraljevsko društvo za zaštitu životinja Velike Britanije, David Suzuki Foundation... Njihovi načini financiranja iz vlastitog rada i aktivnosti vrlo su slični, kao i prezentiranje financijskih izvještavanja javnosti. Gotovo sve imaju razvijen sistem tako zvanog fundraisinga-sakupljanja novaca kroz vlastiti rad: on line trgovina predmetima i odjećom na kojima su istaknuti njihovim znakovi, simboli, poruke, logoi, organizacijom koncerata, javnih skupova,obrazovno-odgojnih kampova,tiskarom djelatnošću, i slično. Koliko se vidi iz njihovih izvještaja, najmanje ili gotovo ništa dobivaju iz državnih proračuna svojih matičnih vlada i državnih administracija.



0 komentara:

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica