Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

petak, 20. travnja 2012.

Zeleni posao budućnosti


U Osijeku je održana Prva međunarodna konferencija "Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu - GREEN projekt". Područje na koje se taj projekt odnosi, obuhvaća oko 310 tisuća poduzeća i više od četiri milijuna zaposlenih. Europska komisija financira ga iz Programa za konkurentnost i inovacije.
Hrvatska  se muči u gospodarskim problemima, tvrtke i ministarstva se zatrapavaju administrativnim procedurama i procesima koji bi trebali donijeti primjenu održivog razvoja, a time i novce i nova radna mjesta. Iz državne blagajne odlaze novci za poljoprivredne i ostale poticaje kojima se u stvarnosti potiču novi gubici. Čak se i oko zbrinjavanja smeća, odnosno gospodarenja otpadom, stvorila teška filozofija, sve dublja i sve skuplja. Tržište otpada vodi nekoliko "poduzetnika" vrlo diskutabilne poslovne prošlosti. Struci, znanosti i inovatorstvu baš i nema mjesta u našem nacionalnom poduzetničkom duhu, iako je realizacija ideja poduzetnika, bilo da su pravne ili fizičke osobe,  većinom jednostavan proces "domaće proizvodnje".
Mnoga gospodarska rješenja su na dohvat ruke,  traže tržište, mogućnosti za rad i osnaživanje inovatorstva, odnosno izumiteljstva, uz ogroman potencijal otvaranja novih radnih mjesta.
Prvu međunarodnu konferenciju "Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu - GREEN projekt", u Osijeku je od 27. do 29. ožujka organizirala Tera Tehnopolis, institucija s potpunim rješenjima za inovativne poduzetnike i poduzetnice, članica EEN - europske poduzetničke mreže. Na konferenciji su sudjelovali znanstvenici i poduzetnici  iz jedanaest  država srednje i jugoistočne Europe koji u svojemu radu već primijenjuju propise iz područja zaštite okoliša.
Direktor Tera Tehnopolisa Ivan Štefanić, na početku konferencije naglasio je da je Europska poduzetnička mreža najveća jer obuhvaća i zemlje koje nisu članice Europske unije. GREEN projekt, koji se provodi od lipnja 2010. godine, a  bavi zaštitom okoliša u prehrambenoj industriji i proizvodnji građevinskog materijala, upravo djeluje tako da ravnopravno s ostalim državama u regiji pridonosi poboljšanju rada malih i srednjih poduzeća s obzirom na obaveze koje imaju prema nacionalnim i europskim zahtjevima vezanim  uz zaštitu okoliša.
Područje na koje se odnosi GREEN projekt obuhvaća oko 310.000 poduzeća i više od četiri milijuna zaposlenih. Europska komisija financira GREEN iz Programa za konkurentnost i inovacije, i u njemu su partneri iz istraživačkih centara i gospodarskih i industrijskih komora iz Italije, Rumunjske, Grčke, Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Turske i Hrvatske.
Enterprise Europe Network (EEN) je ključan instrument EU strategije za poticanje rasta i zapošljavanja. Objedinjujući blizu 600 organizacija poslovne podrške iz 50 zemalja, pomaže malim tvrtkama iskoristiti poslovne prilike na jedinstvenom tržištu EU. EEN je pokrenut u veljači 2008.godine kao ideja Opće uprave za poduzetništvo i industriju, a nastavlja radom na temeljima nekadašnjih  Euro Info Centra (EIC) i inovacijskog Relay centra (IRC) iz  1987.
Članstvo u  Europskoj poduzetničkoj mreži važno je radi povezivanja u bazama podataka, jer to omogućuje transfer znanja, tehnologija i pronalazak poslovnih partnera u svim zemljama mreže.  EEN mreža  je  usko povezana s Europskom komisijom, što svima omogućava da prate politiku EU-a prema  malim tvrtkama.
Potpora malim poduzećima je kamen temeljac EU pogona za zapošljavanje. Budući da 99 posto svih poduzeća u EU jesu po kategoriji  mala i srednja  poduzeća, ona nose čak  67 posto radnih mjesta.
Iako inovatorstvo, pogotovo kada je na okupu više od stotinu predstavnika i predstavnica iz jedanaest država, uvjerljivo pridonosi zapošljavanju, a  Slavonsko baranjska županija  "ponosi"  se sa 36.000 nezaposlenih ( na 305.000 stanovništva), ovu korisnu konferenciju nisu participirali niti osječkobaranjski župan Šišljagić niti osječki gradonačelnik Bubalo.
Dr. Filippo Mazzariol iz Italije, regija Veneto, stručnjak je za  "zeleno poslovanje" u Europskoj poduzetničkoj mreži. "Europski propisi i direktive o zaštiti okoliša i globalna legislativa implementirani su nacionalne propise svake države članice, tako i u Hrvatskoj. Međutim, razlike uvijek postoje i to na lokalnim razinama u bilo kojoj državi. EU legislativa je "živi" materijal na kojem rade stručnjaci i stručnjakinje unoseći promjene koje su uočene u praksi u pojedinim državama. Na primjer, Italija je nakon 'Napuljskog slučaja' s gomilama nerješivog smeća morala izmijeniti i doraditi svoj zakon o otpadu. Dakle, prije dvadeset godina bili su definitivno drugačiji uvjeti za aktivizam u zaštiti okoliša, nevladine organizacije i ekološka društva imali su "pune ruke" posla kako bi ukazali na potrebe zaštite okoliša prilikom gospodarskog razvoja. Danas je to drugačije, jer je poduzetnički sektor shvatio da je zaštita okoliša nužnost, provedba propisa bezuvjetna a proizvodnja pomagala i tehnologija za čistu proizvodnju-nepresušan biznis," poručio je s konferencije Mazzariol.
Dakako da je malim i srednjim poduzetnicima  od velike važnosti pomoć koju pružaju razni "servisi", odnosno uredi i odjeli koji daju okolišne dozvole i certifikate. Antonija Božič-Cerar iz Odjela za okoliš Slovenske gospodarske komore pokazala je kako je informatičko znanje uz primjenu inovatorskih ideja pojednostavnilo rad poduzetničkom sektoru. Organizirali su  područje "zelenog zakonodavstva", sakupivši u bazu podataka sve propise koji pokrivaju područje zaštite okoliša, omogućivši zainteresiranima da sudjeluju u njihovoj prilagodbi stvarnim situacijama, daju komentare, mišljenja i kritike. Tako su smanjena administrativna opterećanja i dana je prilika sudjelovanju zainteresirane javnosti prije nego što se stvori problem u praksi. Uz bazu "zelenog zakonodavstva",  otvorene su telefonske linije i e-mail kontakti sa stručnjacima i stručnjakinjama iz pojedinog okolišnog podsektora, koji su na raspolaganju poduzetnicima. Uz to organizira se i "poslovni dan zaštite okoliša" te okrugli stolovi i javni skupovi na kojima jedni druge, uz pomoć nevladinog sektora, upoznavaju sa novostima za poduzetnike i poduzetnice u regiji i Europi, te mogućnostima umrežavanja sa srodnim strukama.
Gospodarski potencijal neprehrambenih usjeva i poslovne mogućnosti u Hrvatskoj, kao inovatorsku temu prezentirao je prof.dr.sc. Ivan Štefanić. U neprehrambene usjeve ubrajaju se livadske i druge biljke, koje se uglavnom uništavaju pesticidima, a tlo se tretira agrokemikalijama. Istovremeno su tražene na europskom tržištu mnoge vrste biljaka za korištenje u farmaceutici, kozmetici, proizvodnji zaštitnih sredstava u cvjećarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu. U Hrvatskoj su livadske i neprehrambene biljke i usjevi ogroman  potencijal i za zamjenu za fosilna i umjetna đubriva, a ujedno se njihovom primjenom smanjuju iscrpljivaje prirodnih resursa i emitiranje CO2. Sadnjom i uzgojem buhača, konoplje,pelina, korijandera i drugog bilja, obnavljanjem livada i livadskog ekosustava bave se mnogi europski zemljoradnici (farming biodiversity),  djelujući kroz udruženja i saveze.
U Hrvatskoj su vrlo slabi pokušaji planskog uspostavljana poljoprivrednog uzgoja neprehrambenih biljaka koji bi se mogao računati kao temelj za razvoj poduzetništva.
Korisna je bila i prezentacija Jelene Jovanović s Instituta Mihailo Pupin, koja je još jednom pokazala ogromne mogućnosti za biznis i poduzetništvo u sektoru gospodarenje otpadom. Srbija, koja je tek počela usuglašavati neke propise i zakone rješavanje problema otpada, novo je poduzetničko i inovatorsko tržište, jer treba hitno uvoditi recikliranje, sortiranje i oporabu  334.000 tona ambalažnog otpada godišnje, oko 50.000 tona različitih mineralnih ulja na godinu, oko 300.000 tona životinjskog otpada za isti period, 13 milijuna tona poljoprivrednog otpada godišnje te oko 1 milijuna tona građevinskog otpada.
Zanimljivo je spomenuti prezentaciju Slavice Antunović i Jasenke Ćosić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta o svojstvima gljivica i  bakterija u tlu koje su vrlo korisne za proizvodnju bioloških pripravaka koji u povrtlarstvu i voćarstvu mogu zamijeniti kemijska otrovna sredstva.
Uporaba kemijskih pesticida, uključujući i fungicida u usponu je i dokazano je da negativno utječe na okoliš, biološku raznolikost i ravnotežu u prirodi, što uzrokuje vrlo negativne posljedice. Stoga je vrlo važna podrška inovatorskim idejama znanstvenika koji pronalaze druge opcije u fitofarmaciji, stvarajući uvjete za proizvodnju bioloških pripravaka ili biofungicida.
Mladen Bošnjaković s Veleučilišta u Slavonskom Brodu  predstavio je  sustav koji koristi izvore geotermalne energije za zagrijavanje staklenika i plastenika. Iako se geotermalni izvori ne nelaze "na dohvat ruke", u pojedinim područjima, na primjer u Slavoniji, itetkako su dostupni.
Takvi izvori, uz primjenu određene tehnologije, mogu biti korisni i isplativi za plasteničku povrtlarsku i cvjećarsku proizvodnju. Svakako je osim jeftinoće izvora, značajno da ničim ne oštećuju okoliš niti beskonačno crpe prirodne resurse.
Iako je Hrvatska, kroz suradnju sa Hrvatskom gospodarskom komorom, uključena u projekte EEN, nakon završetke GREEN projekta i ove konferencije sa prezentiranjem inovatorskih ideja koje doprinose zaštiti okoliša, nastavlja se suradnja sa u projektima Wizard of the Environment: The Enterprise Europe (WE-EEN), čija je zadaća poboljšanje ekološke djelotvornosti malog i srednjeg poduzetništva, ali s naglaskom na gospodarenje otpadom, naročito elektroničkim.

1 komentara:

Anonymous Anonimno kaže...

Administrator je uklonio komentar.

24. svibnja 2012. u 13:18  

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica