Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

nedjelja, 22. srpnja 2012.

The Black Fish , organizacija koja spašava plave tune




U nedjelju ,15.srpnja 2012. godine ronilački tim The Black Fish uspješno je probio žičane kaveze u uzgajalištu ribe u blizini otoka Ugljana ( Hrvatska) i pustio na slobodu u Jadransko more stotine tuna. Ova akcija obilježava početak nove kampanje kojojm upozoravaju na  unosnu trgovinu  ugrožene vrste ribe -plave tune, koja je ionako na rubu istrebljenja, zbog pretjeranog ileaglnog izlova u Sredozemlju.

Aktivisti  nizozemske organizacije  The Black Fish proveli su na terenu u Hrvatskoj nekoliko tjedana istražujući kontroverznu industriju uzgoja tune. Nekoliko dana prije akcije aktivisti su svjedočili pokolju većeg broja  tune, te su odlučili intervenirati. Očito spretni ronioci Black Fisha-a uspjeli su proći osiguranje i kasno u noći uronili u Jadransko more da oslobode ribu.
Kavezi na otoku Ugljanu, u Hrvatskoj, dio jedne od najvećih uzgajališta tune u svijetu. No, ovo nije prvi napad na uzgajalište tuna. Tvrtka za uzgoj tuna Kali Tuna s otoka Ugljana prijavila je policiji da im je netko potkraj siječnja 2012. godine oštetio kaveze i pokidao konope. Srećom, riba nije pobjegla iz kaveza pa je šteta znatno manja. Već tada su u tvrtki sumnjali da su to učinili aktivisti za zaštitu životinja, jer im se navodno nekoliko dana  prije par dana javio „netko“,  zaprijetivši uništitenjem kaveza. Potpisali su se kao Animal Liberation Front.Tada, kao i sada, salonski raspoložene udruge u Hrvatskoj ogradile su se od direktne akcije stranih aktivista, napominjući da „promiču zaštitu prava životinja i zaštitu prirode i okoliša na demokratski način i kroz dijalog, ne pokrećući  takve akcije“.

Dva mjeseca nakon tog događaja, u ožujku, svoj boravak u Zadarskoj županiji predsjednik Hrvatske  Ivo Josipović,  završio je obilaskom uzgajališta tuna tvrtke Kali-Tuna s južne strane otoka Ugljana. U društvu zadarskog župana Stipe Zrilića i potpredsjednika hrvatskog Sabora Nenada Stazić, predsjednik je lopatim iz velikoga spremnika na ribarskom brodiću tunama u kavezima bacao hranu-druge vrste ribe. Tu se našao i bivši ministar prometa iz prethodne vlade, sada saborski zastupnik Božidar Kalmeta, koji je također hranio tune.- Uzgajlište tuna je odličan posao jer se puno izvozi i samo poduzeće radi s odličnim rezultatom, zapošljava radnike, isplaćuje plaće i doprinose te ostvaruje zanimljivu dobit. Riječ je o projektu kakav možemo poželjeti u Jadranu. Drago mi je isto tako što sam čuo da se vodi računa o ekološkim standardima, pa nema štetnoga utjecaja niti na okoliš niti na turizam - rekao je Josipović.


Inače,tuna je jedna od najvećih svjetskih  najbrže uzgajajućih vrsta ribe,ali i najugroženija od svih vrsta tune. U posljednjih nekoliko godina uzgoj tune u Sredozemlju je naglo porastao i ojačao kako bi se zadovoljila potražnja za jelom „ sushi“,uglavnom namjenjenom  za azijsko tržište, ali sve traženijom u bogatim i razmaženim tržištima Europe i SAD.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) je međunarodno tijelo zaduženo za zaštitu tune populacije, ali se pokazao nedjelotvornim u svojim nastojanjima u borbi protiv ilegalnog ribolova, ilegalnih uzgajališta/mučilišta i krivolova ugroženih vrsta. Mjere i pravila uzgoja i tamanjenja tune dogovorena prije dvije godine, uključivala su kvote i minimalnu težinu ribe od 30kg. To je spašavalo mlađu ribu barem za jedan ciklus mrijesta. Međutim,  s „novim“ mjerama ICCAT je dao izuzeće nekim državama za ribolov plavih tuna, pa i Hrvatskoj. U  Jadranskom moru smiju se  uhvatiti i „bebe“plave tune.

Wietse van der Werf, suosnivač The Black Fish-a, smatra da je ovo ICCAT-ovo izuzeće ustvari  oblik legaliziranja krivolova. Hrvatska je također u ovom „posebnom“  tretmanu, nažalost, te se našla u lancu mahnitih „rekreativnih“ lovaca na tunu i onih koji obožavaju prežederavanje u ribljim specijalitetima poput „sushija“.

Tvrtka Kali tuna , koja posjeduje farmu plave tune u Jadranu, dio je američke tvrtke temelji  Umami Sea Food,  http://www.umamiseafood.com , koja je glavni igrač u industriji plavih tuna s poslovanjem u SAD, Meksiku i Hrvatskoj. Tvrtka ima dioničare iz cijelog svijeta, a pretpostavlja se da im je prošlogodišnja dobit više od 54 milijuna američkih dolara.

„Growing to the tune of Mother nature“-parola je UMS-a, sugerirajući javnosti da se bave isključivo održivim gospodarstvom, ograđujući otvoreno more i pretvarajući ga u zatvorene kaveze za uzgoj tune. Upotrebljavajući ovu parolu za vlastitu promidžbu, američka korporacija Umami Sea Food svrstala se dugačak red „green washing „ korporacija.

Žalosno je da joj se Hrvatska sa svojim prelijepim čistim morem , našla u fokusu interesa za prvljavu proizvodnju. Takođe je otužno da se u Hrvatskoj nije uspjelal iznjedriti zdrava ekološka civilna scena, koja se ne bi ograđivala niti grozila nad radiklanim potezima stranih aktivista, nego surađivala s njima, čak inicirajući i  uključivajući se u obrambene radiklane kampanje i akcije.
Zato se s opravdanjem, aktiviraju radikalnije organizacije poput The Black Fish-a, koja ujedno  pojačava svoju kampanju za zaštitu plave tune i poziva sve zainteresirane  da se aktivno uključe u njihov rad (Više o The Black Fish na njihovoj web stranici,  http://www.theblackfish.org

0 komentara:

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

<< Početna stranica