Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

petak, 21. veljače 2014.

Ima li novaca za naše mlade poljoprivredne snage?



 Devet mladih poljoprivrednika i poljoprivrednica predstavljalo je Hrvatsku, među 19 država, na Drugom kongresu mladih poljoprivrednika EU. Iako se očekivalo da će netko od njih dobiti jednu od tri nagrade za najuspješniji primjer poljoprivredne prakse, ipak su novci otišli u Nizozemsku, za virtualni program buduće proizvodnje, Španjolsku, za projekt gustog sijanja kukuruza  i Mađarsku, za projekt uvođenja biomase u grijanje plastenika sa paprikom. Po komisijskim procjenama, njihovi su mladi poljoprivrednici bolje pokazali kako se inovacijama postižu veći prinosi i veći stupanj zaštite okoliša u proizvodnji hrane.Ipak, hrvatski predstavnici i predstavnice su uspjeli zainteresirati za svoje predstavljene proizvode mnoge europske parlamentarce i parlamentarke koji su nazočili spomenutom kongresu mladih poljoprivrednika. Ipak je najvažnije  da su naši mladi promovirali zanimanje mladog poljoprivrednika  ,kao zanimanje bez kojega nema budućnosti, stavivši ga u korelaciju sa suvremenim zanimanjima programera virtualnih svjetova i programa, koja su sve češći u poljoprivrednom sektoru.
 No, za inovatorsku, ekološku ili konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju mladi ljudi trebaju početni kapital ili bespovratnu financijsku podlogu. Iako je Europska unija za hrvatsku poljoprivredu namijenila tri milijarde eura, novci čekaju da se u Hrvatskoj konsolidiraju različita politička mišljenja o načinu upravljanja poljoprivrednim bogatstvom.  Nažalost u tome konsolidirajućem procesu nema mjesta za mlade poljoprivrednike. To pokazuje i trenutno stanje oko prelaska na europske strukturne fondove. Naime, hrvatska državna administracija kasnila je sa izradom Programa ruralnog razvoja, koja je temelj za dobivanje novaca iz Europskog fonda za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development -EAFRD).  Tako je prolongiran rok za početak korištenja novaca iz tog fonda za više od šest mjeseci.  Potpora iz EAFRD uključuje bespovratne novce kao potporu mladim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama koji u svojem vlasništvu imaju neodređenu količinu imanja, njiva ili šuma. Novci trebaju poslužiti za savladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavaju mladi ljudi kada zakorače u sektor poljoprivrede, te ih motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Dakako, sve to čini toliko željeni održivi razvoj i ukupno povećanje društvene i ekonomske vitalnost ruralnih područja.
EU financira niz drugih aktivnosti kao podršku mladima u ruralnim područjima. Te aktivnosti uključuju edukaciju, stvaranje mreža usluga i globalno boljih cirkulacija informacija. Jedna od aktivnosti je mreža CEJA - Europsko vijeće mladih poljoprivrednika, koje predstavlja glas oko milijun mladih europljana i europljanki - nove generacije poljoprivrednika u Europskoj uniji. Glavni cilj CEJA  je „pomlađivanje“  i uvođenje inovacija u  poljoprivredni sektor u cijeloj EU. To podrazumijeva stvaranje dobrih radnih i životnih uvjeta za mlade ljude koji tek počinju ali i za one koji već imaju status mlade poljoprivredničke snage. CEJA ima posredničku i važnu ulogu u funkcioniranju sektora za poljoprivredu, imala je veliku ulogu u kreiranju nove europske zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Obzirom da je uočena globalna tendencija starenja u europskom poljoprivrednom sektoru (52% poljoprivrednika preko 55 godina i manje od 7% ispod 35 godina) hitno se moraju poduzimati nacionalne mjere za poboljšanje uvjeta uključivanja mladih u sektor  europske poljoprivrede. 
 „Mi smo budućnost, jer smo naučili raditi rukama, upotrebljavti inovativne programe, proizvoditi zdravu hranu iz čiste zemlje, u nas treba ulagati“ mišljenja je Danijela Matoić, jedna od natjecateljica mladih poljoprivrednica, koja je u Briselu predstavila suhi kravlji sir, ekološki proizveden, dimljen na dimu iz vatre, sa dodatkom originalne arome čilija ili peršina. Vodi svoje obiteljsko gospodarstvo u Orehovecu pored Križevaca. Na ideju za ovakvu proizvodnju navela su nju i njenu obitelj turbulentna vremena u mljekarstvu. Ona smatra da problem mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj uglavnom financijske naravi. Naime, mladi ljudi teže dobivaju u vlasništvo poljoprivredno zemljište, teško se odlučuju, nakon školovanja, vratiti se ili ostati na selu i raditi po vlastitom programu za kojeg nema financijsku podlogu niti državne poticaje. 
 Aktualna mjera koju CEJA nastoji provesti je prijedlog da se kroz narednih pet godina izdavaja 2% od uloga članica koji je na raspolaganju EU dodjeljuje svim mladim poljoprivrednicima (od 15 do 40 godina) za njihove potrebe. CEJA ulaže napore da se ta mjera pri vijeću EU prihvati i da bude obavezna za sve članice EU. Neke države članice tu mjeru već provode, jer se ipak radi o pojedinačnom iznosu od oko 70.000 eura na godišnjoj razini. Slovenci odvajaju u korist mladih poljoprivrednika i poljoprivrednica 22.000 eura godišnje. Francuska ima tri posto mladih poljoprivrednika (do 40 godina) i njihov broj, kao i u EU, pada, zbog čega se i uvode mjere kako da se mlade zadrži u poljoprivredi. U zemljama EU nekoliko je načina finaciranja pomoći mladim poljoprivrednicima, od kojih, primjerice, u Francuskoj iz dotacije (fonda) za mlade poljoprivrednike mogu dobiti od 8.000 do 35.000 eura po gospodarstvu. Sredstva su nepovratna, polovinu iznosa osigurava zemlja članica, a polovinu EU. Poljoprivredno gospodarstvo koje dobije dotaciju pet je godina pod strogim nadzorom. Uspješnost tih mjera vrlo je visoka, čak 95 %, a mjerilo je osiguravanje prosječne plaće nakon pet godina provedbe projekta. Postoje i drugi načini poticanja mladih poljoprivrednika, primjerice povoljni krediti, s kamatom od 1 do 2,5 posto.
U Hrvatskoj je ideja o financijskoj potpori mladima u poljoprivredi tek na začetku. Osim toga, neki od mladih poljoprivrednika žale se da je informiranost o mogućnostima financiranja vrlo slaba, jer ni Agencija za plaćanja u poljoprivredi ni nadležno ministarstvo ne objavljuju aktualnosti iz EU vezane za financijske potpore mladim poljoprivrednicima.  U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i u Ministarstvu poljoprivrede kažu da „u okviru nekih mjera IPARD programa postotak povrata sredstava za završena ulaganja povećava se ukoliko je riječ o mladom poljoprivredniku (do 40 godina), a primjerice u kriterijima rangiranja u mjeri 302 mladi  poduzetnici koji imaju manje od 40 godina u vrijeme podnošenja prijave mogu ostvariti dodatnih 15 bodova. U Programu ruralnog razvoja bit i mjera koja će poticati mlade poljoprivrednike,a novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politke EU (CAP) donijeti i posebna novčana potpora za mlade poljoprivrednikeu okviru izravnih plaćanja, ali to je još u fazi programiranja među državama članicama“.
Ono o što objašnjavaju Agencija i Ministrstvo jest činjenica da je  program IPARD 2007-2013 pri kraju, do kraja prvog kvartala 2014.godine raspisat će se posljednji natječaj IPARD. Nakon njega Hrvatska će moći koristiti iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Temelj za korištenje tog fonda je Program ruralnog razvoja RH 2014 – 2020. , koji treba proći usvajanje i potvrdu EU, otprilike do kraja 2014.godine. Iz tog fonda bi trebalo koristiti više od 400 milijuna eura, između ostaloga i za poticanje mladih poljoprivednika i poljoprivrednica.
Međutim  hrvatske nadležne institucije već su odredile da će se taj novac trošiti na ulaganja u materijalnu imovinu, razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva,osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima,agro okolišne mjere,ekološku proizvodnju,plaćanje područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima (NATURA2000),osiguranje usjeva, životinja i biljaka te program  LEADER. Poticaji i financijske potpore namijenjene isključivo za mlade poljoprivrednike nigdje se ne spominju.
Po uzoru na europske, i u Hrvatskoj je osnovana Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika HUMP. Cilj joj razvoj i promicanje mladog i inovativnog poljoprivrednog sektora diljem Hrvatske te stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta za mlade ljude koji se žele baviti poljoprivredom, kao i onih koji već obavljaju tu djelatnost, osnovana je Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika, HUMP.  Također žele promicati inovativne poljoprivredne aktivnosti, stvoriti pozitivno ozračje za poduzetništvo u poljoprivredi te ostvarivati dijalog između mladih poljoprivrednika, znanstvenika i regulatornih institucija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.  HUMP okuplja oko 110 članova većinom starosti od 19 do 35 godina, koji rade u svim sektorima poljoprivrede od ratarstva, voćarstva, povrtlarstva, mljekarstva pa čak i pčelarstva. Udruga je okupila tim koji priprema projekte za dobivanje sredstava iz EU. Jedna od inovativnih ideja su mehanizacijski prstenovi gdje će se pokušati maksimalno uštediti kako bi se izbjegao trošak mehanizacije na koju odlazi veliki dio sredstava.
Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika članica je CERYC-a (Srednjoeuropski centar ruralne mladeži) i pridružena članica Europske udruge mladih poljoprivrednika (CEJA). Na novinarski upit znaju li možda članovi i članice HUMPa o mogućnostima i izvorima financiranja mladih poljoprivrednika, iz HUMPa su odgovorili da će Hrvatska „uskoro“ po prvi puta koristiti novce namjenjene  mladim poljoprivrednicima, kroz programe „Top up“ i „Start up“. Prvi program je za mlade i nove poljoprivrednike i poljoprivrednice, kojima će se osigurati minimalno 2% nacionalnog budžeta za stimulativni dodatak na izravna plaćanja  u iznosu od 25%,što znači da ako mladi poljoprivrednik /ca dobiva poticaj od 300€ dobiti će i dodatak od 25% po hektaru u prvih 5 godina poslovanja. Drugi „Start up“ program isto je namijenjen mladim i novi poljoprivrednicima koji će dobiti jednokratnu pomoć za uspostavljanje svojeg poslovanja po prvi put u iznosu od 3.500 do maksimalnih 70.000 eura. U HUMPu se nadaju da će omjer sufinanciranja  da 80% sufinancira EU, a 20% država. No, ni oni ne znaju rok za realizaciju tih potpora.
To potvrđuju i izjave predstavnika mladih poljoprivrednika koji su, prije odlaska u Brisel, sudjelovali u  jednoj od radio emisija za selo i poljoprivredu: „Očito je da je EU spremna poticati razvoj ruralnih krajeva, pomagati mlade u poljoprivrednom sektoru i na taj način spriječiti depopulaciju sela. Novaca ima, jedino što je u Hrvatskoj teško pronaći i infomacije a pogotovo novac, obzirom da web stranice državnih institucija ne obnavljaju onom brzinom kakvom se donose dobre odluke u Europskoj uniji“.
Objavljeno u Gospodarskom listu, 15.veljače 2014.

0 komentara:

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica