Okolišno novinarstvo

Okolišno novinarstvo je na listi opasnih pothvata, uz novinarstvo koje razotkriva organizirani kriminal. Jer, plansko isrcpljivanje prirode, uništavanje ekosustava i života u ime grabeži i profita jest organizirani kriminal. U Hrvatskoj se okolišno novinarstvo pojavilo samo na trenutak, ali nije uspjelo opstati u mainstreamu.

srijeda, 9. listopada 2013.

Hrvatska dala Jadran najvećem svjetskom zagađivaču EXXON-u,i nikom ništa!




Početkom listopada u Zagrebu i Dubrovniku intenzivno se pregovaralo o suradnji na energetskim projektima u Hrvatskoj. Tako su  Amos Hochstein, zamjenik pomoćnik glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD i Ivan Vrdoljak, hrvatski ministar gospodarstva nastavili razgovore o suradnji na energetskim projektima, koje su započeli u travnju u Vašingtonu. Tada je ministar Vrdoljak odradio sastanak sa predstvanicima američkog naftnog giganta ExxonMobil, koji je pokazao je interes za ulaganje u Hrvatsku, sudjelovanje na natječaju za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu.

Zagrebačko-američki poslovni dogovori preseljeni su u Dubrovnik, kada se zadnjeg dana rada Croatia Foruma o energetici i sigurnosti  u  Dubrovniku u razgovor o iskorištavanju hrvatskih energetskih izvora pridružio  Yitzhak Tshuv, predvodnik američko-izraelske delegacije i jedan od najbogatijih američko-izraelskih poslovnih ljudi i vlasnika Delek Grupe. Yitzhak Tshuv se sastao sa  najistaknutijim ljudima iz područja energetike, vanjske i energetske politike iz nekolicine zemalja,  zamjenikom ministra za energetsku diplomaciju Sjedinjenih Američkih Država Amosom Hochsteinom, te  dr. Ivom Josipovićem,predsjednikom Republike Hrvatske i  ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom.
„U travnju smo u Washingtonu prezentirali strateške energetske interese i ciljeve, te  strategiju kojom bi Hrvatska postala energetsko regionalno čvorište. Velik je interes američkih investitora za energetski biznis u Hrvatskoj. Puno je američkih kompanija koje su zainteresirane za opskrbu, izgradnju i trgovinu plinom iz LNG-a. Nakon fisibility studije idemo u finalizaciju poslovnog modela, pregovore i potpise ugovora o gradnji", rekao je ministar Vrdoljak.
Američki izraelski investitori zainteresirani su za LNG terminal na Krku ,  istraživanje i eksploataciju plina u Jadranskom moru. Najjača Delek Grupa, u vlasništvu Yitzhaka Tshuve, jedan od najvećih izraelskih konglomerata s poslovnim operacijama na 4 kontinenata te pionir izraelske proizvodnje prirodnog plina.
Još u srpnju, prije kolovoškog godišnjeg odmora Hrvatska vlada je usvojila Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Odredbe ovoga Zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava.
Zakon će omogućiti lakše iskorištavanje mineralnog bogatstva iz utrobe zemlje jer omogućava  davanje koncesija međunarodnim multinacionalnim kompanijama kroz jedinstveni postupak za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za eksploataciju nafte i plina, uključujući i rješavanje  imovinsko-pravnih odnosa, bilo na državnom, bilo na privatnom zemljištu.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak vrlo je zadovoljan usvajanjem novog zakona. „Država će osnovati i Agenciju za ugljikovodike, te nacionalnu kompaniju za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina. Kako novi zakon Hrvatskoj omogućava  što bolje iskorištavanje svoga prirodnog bogatstva, imat ćemo velike koristi, kako za proračun, u koji će se slijevati prihodi od koncesija, naknada i poreza, tako i za gospodarstvo u cjelini, jer će korištenje mineralnog bogatstva otvarati nova radna mjesta i ubrzati gospodarski razvoj“, zaključuje Vrdoljak.
Međutim, zakon je od samog njegovog prijedloga bio oštro kritiziran od strane ekoloških udruga, koje  smatraju da je taj zakon širom otvorio vrata multinacionalnim energetskim i naftaškim kompnaijama poput EXXONa za koje se zan da su najveći zagađivači mora i oceana (Meksički zaljev, na primjer)  No, iz hrvatske vlade su stizali suprotni odgovori, kojima se željelo pokazati da je rizik za ekologiju nepostojeći, jer suvremena tehnologija kojom svjetske kompanije raspolažu, omogućuje 'čisto' iskorištavanje energenata.
„Jadran okružuju i druge države i svi zakoni vezani za taj prostor ne smiju biti unilateralni, jer utječu i na druge.  Sve bi jadranske države, pa i njihove predstavnice i predstavnici u sjedištu EU, trebale usuglasiti svoje zakone vezane za korištenje Jadrana“,vrlo je oštro izjavio  Aldo Di Biagio, potpredsjednik  Komisije za zaštitu okoliša Gornjeg doma talijanskog parlamenta.   Iako EU nema mehanizama  za nametanje  zabrane  članicama,  talijanska vlada  može kroz procjene prekograničniog utjecaja na okoliš (ESPOO) može usporiti hrvatske namjere bušenja nafte iz Jadrana.
Pojedini  vladini stručnjaci uvjereni su  da u Hrvatskoj postoje velika ležišta plina i nafte,  a isto razmišljalju i svjetske energetske korporacije, koje su pokazale interes za iskorištavanjem hrvatskog mineralnog bogatstva, kako na Jadranu, tako i u kontinentalnom dijelu zemlje. Preliminarni  razgovori delegacije hrvatske vlade s predstavnicima američkog Exxona, najveće naftne tvrtke u svijetu potvrđuju tu informaciju.
Ostvare li se prognoze stručnjaka, među kojima je i agencija američke vlada za istraživanje geoloških potencijala u svijetu US Geological Survey, u hrvatskom djelu podmorja sjevernog Jadrana pronaći će se velike količine nafte i plina, a Istra bi za nekoliko godina mogla postati "hrvatski Texas", jer je jedno od područja istraživanja svakako će biti Basen Po 4060 u blizini zapadne Istre, za kojeg su istraživanja U. S. Geological Surveya provedena oko 2000. godine te se područje smatra pravim "zlatnim rudnikom".
Ukupni naftnogeološki potencijal stručnjaci procjenjuju sa 2 - 3,3 milijarde kubičnih metara ekvivalenta nafte, odnosno 386 do 524 milijuna metara kubnih rezervi, odnosno 2,87 milijardi barela.
Zanimljivo je da vlada Mađarske još početkom 1990-tih naručila jedno od prethodnih istraživanja energetskog potencijala sjevernojadranskog podmorja, i to od američke agencije. Desetljeće i pol kasnije mađarski Mol kupio je Inu, koja je tada imala dopuštenja za istraživanja u Jadranu.
Težnje Hrvatske da otvori vlastita morska ekslopatacijska polja nafte i plina zainteresirale su i SAD i Rusiju. Dok ova druga šutke promatra razvoj događaja, neke američke korporacije već negoduju.Tako je  ION Geophysical najavio Briselu tužbu protiv Hrvatske, smatrajući da je Hrvatska bez natječaja sklopila ugovor za obavljanje seizmičkih snimanja Jadrana ,odabirući  samovoljno partnera- norveški Spectrum. 
Spectrum je osporio ta američka  nagađanja, jer javno nude istraživačima povoljnije uvjete ako se uključe u posao u što ranijoj fazi. Država će, naime, prema podacima dobivenim putem Spectrumovih 2D snimanja na terenu od 12 tisuća četvornih kilometara duž Jadrana iduće godine provesti podjelu terena na blokove i otvoriti javno natjecanje za dobivanje dugogodišnjih koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Naftašima koji se već sada, prije nego što su počela snimanja u moru, odluče za kupovinu, Spectrum naplaćuje po kilometru  450 američkih dolara bez poreza , uz uvjet kupnje podataka za minimalno tisuću kilometara ,od ukupno 12 tisuća.

Napisala Ljiljanka Mitoš Svoboda
 

0 komentara:

Objavi komentar

Pretplatite se na Objavi komentare [Atom]

Veze na ovaj post:

Stvori vezu

<< Početna stranica